Na predsjedničkim izborima koji su održani u nedjelju doživio je poraz i nakon više od trideset godina vladavine silazi s vlasti, a Crnu Goru očekuju turbulentna vremena s neizvjesnom završnicom.
Milo Đukanović izgubio je izbore od 37-godišnjeg Jakova Milatovića. Dok jedni čestitaju, drugi u nevjerici posmatraju, a mi se pitamo kakvi će odnosi Crne Gore i Bosne i Hercegovine biti nakon pobjede Milatovića.
Vojno-politički analitičar Neven Kazazović za Bosnainfo kratko je komentirao ove izbore i da li se neke promjene mogu očekivati u ponašanju prema Bosni i Hercegovini?
„Za sada je vrlo teško biti ono što se kaže ’pijevac prije zore’, ali za nas je Đukanović, što se tiče Bosne i Hercegovine bio dobar, a kakav će ovaj biti s obzirom na neke manifestacije koje su se vidjele sinoć i koje inače su karakteristične za taj pokret u Crnoj Gori ne znam da li je to baš dobro za Bosnu i Hercegovinu“, ističe Kazazović za Bosnainfo.
Podsjetimo za one koji nisu upratili sinoćna dešavanja, srpske trobojke i slavlje pristalica novog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića s visoko u zraku uzdignuta tri prsta uspjele su u nedjelju navečer zasjeniti njegov pomirbeni i proeuropski govor, koji je održao nakon proglašenja rezultata predsjedničkih izbora.
Neki već misle da će ovom pobjedom Srbija i prosrpske opcije tražiti izlazak iz NATO-a, opoziv priznanja Kosova, ukidanje sankcija Rusiji, pa čak i stvaranje nekih preduslova za ponovno ujedinjenje sa Srbijom. Analitičari u Podgorici Milatovićevu pobjedu vide upravo kao nastavak procesa koji je počeo 2020. i koji označava smjenu elite i smjenu generacija.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine jasno su iskazali lične simpatije prije izbora u Crnoj Gori, što mnogi analitičari smatraju pogrešnim. Pita li smo gospodina Kazazovića kako komentira to što su Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, direktno podržali jednog kandidata na izborima u ovom slučaju Milu Đukanovića, a Željka Cvijanović Jakova Milatovića?
„Pa to upravo govori da oni kojima je Bosna na srcu oni su Đukanovića podržali, a ovi drugi to nisu“, kazao je Kazazović za Bosnainfo.
“Opasnost od drugog obično reži sa granicom”, rečenica je književnog genija Derviša Sušića iz djela “Hodža strah”, a koliko je to tačno, vrijeme će pokazati. I dok polemišemo kakvi bi nam „vjetrovi mogli zapuhati“ sa granice, situacija u našoj Bosni i Hercegovini daleko je od dobre u političkom smislu.
Krajnji rok za formiranje Vlade FBiH je 6. april, dani pred nama su ključni u procesu formiranja vlasti.Nominirani su novi ministri, predsjednica Federacije Lidija Bradara potpisala je odluku o formiranju Vlade, a Refik Lendo je, kako je i najavljeno, odbio dati saglasnost za imenovanje Nermina Nikšića, a s treće strane Igor Stojanović traži da se provjere neka imena ministara. I te strelica previranja ne prestaju.
„Mislim da taj šesti april, da će rok biti probijen s obzirom na sve ove druge događaje, na odustajanje svih ovih potpredsjednika da daju saglasnost, e sad je pitanje šta će biti, da li će Schmidt intervenisati ili neće, iako ja mislim da neće. Vjerujte da nisam ni ja pametan da to predvidim.
U Bosni i to od Srednjovjekovne Bosne uvijek je bilo loše kad se dvojica udruže protiv trećeg, e sad imamo neku malo obrnutu situaciju, sad su se dvojica udružila sa trećim koji nije etnonacionalno orijentisan, da li će to moći da funkcioniše ili neće, vjerujte pokazat će vrijeme, sad je vrlo teško unaprijed bilo kakve ocjene davati“, kazao je Kazazović za Bosnainfo.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik gotovo pa svakodnevno upućuje jasne poruke protiv Bosne i Hercegovine, ponosi se kad ga se uporedi sa Vladimirom Putinom, a znamo šta se dešava u Ukrajini i kreira se možda opravdan strah od moguće secesije RS od BiH, da li je takav scenarij moguć?
„Mislim da on više priča nego što je moguće. Dejton su potpisale velike sile, a Dejton je stvorila Amerika, prema tome odvajanje iz Bosne i Hercegovine je direktno rušenje Dejtona, bez obzira što se on stalno poziva na neki izvorni Dejton. Izvorni Dejton je tražio i naveo da je to tek temelj i početak za razvoj državnosti Bosne i Hercegovine. Prema tome cijela Dodikova priča je onako, za njegovu ličnu upotrebu“, mišljenja je vojno-politički analitičar Neven Kazazović za Bosnainfo.