Munjevita vojna operacija Azerbejdžana izazvala je egzodus bez premca na Južnom Kavkazu od rata u kojem su Armenci preuzeli teritoriju nakon što se Sovjetski Savez raspao, a stotine hiljada Azera pobjeglo.
Azerbejdžan kaže da je spreman da poštuje prava etničkih Armenaca dok ponovo apsorbuje region, ali sa historijom opterećenom narodnim sjećanjima na navodni genocid, etničko čišćenje, pogrome i najmanje dva rata, Armenci bježe u strahu.
Do četvrtka ujutro, Erevan je saopćio da je 65.036 ljudi prešlo u susjednu Armeniju, od kojih se većina vozila više od 24 sata sa svojim stvarima zagušenim planinskim koridorom kroz Azerbejdžan.
“Ovo je jedna od najmračnijih stranica armenske historije” – rekao je otac David, 33-godišnji armenski sveštenik koji je došao na granicu da pruži duhovnu podršku onima koji bježe.
“Cijela armenska historija je puna teškoća”, kazao je on.
Mnogi od Armenaca u natovarenim automobilima, kamionima, autobusima, pa čak i traktorima govorili su o provođenju hladnih planinskih noći sa glađu i strahom koji su im se vrtjeli u stomaku.
U sovjetsko doba, Nagorno-Karabah je uživao autonomiju unutar sovjetske republike Azerbejdžan.
Ali kako se Sovjetski Savez raspao, izbio je Prvi rat u Karabahu. Oko 30.000 ljudi je ubijeno između 1988. i 1994. godine, a više od milion ljudi je raseljeno, od čega više od polovine Azera. Azerbejdžan je 2020. uzvratio udarac, povrativši dijelove zemlje u i oko Karabaha u 44-dnevnom ratu i pripremivši teren za prošlosedmično osvajanje.