Od proizvodnje, potražnje pa do izvoza, sve zajedno moglo bi trpjeti zbog navedene situacije, a kada se tomu doda i izniman rast troškova prijevoza prouzročen povećanjem cijena energenata, jasno je kako pred domaćim kompanijama stoje daljnji izazovi. Svakako treba ukazati i na stanje u kojem je zbog inflacije teže nabaviti potrebne komponente za proizvodnju, a što bi u konačnici mogli osjetiti i potrošači.
Pitanje izvoza
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković za Večernji list ističe kako poskupljenje repromaterijala uvelike utječe na domaće kompanije, kako one koje prodaju unutar BiH tako i izvozno orijentirane. Zbog rasta sirovine događa se da poskupljuju i konačni proizvodi koji se proizvode u Bosni i Hercegovini, a takva situacija zapravo bi mogla objasniti i neke od financijskih pokazatelja u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Stoga je komentirao i podatak kako je došlo do rasta izvoza iz BiH, objasnivši kako se zapravo radi o porastu cijena proizvoda koji se izvoze iz BiH, a ne o realnom rastu kvantitete proizvoda koji se izvoze. Kaže kako bi volio da je došlo do realnog porasta izvoza u smislu količine proizvoda koji idu iz Bosne i Hercegovine, no u ovom je slučaju zapravo riječ o činjenici da je cijena proizvoda ta koja dovodi do privida da nam izvoz raste po 30 i više posto. Realno, porast izvoza kreće se u rasponu od 5 do 7 posto te je otprilike na razini iz 2018. godine.
Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore RS-a, osvrnuo se pak, piše Klix, na pitanje industrijske proizvodnje koja bilježi manji rast u odnosu na prethodno razdoblje.
– Došlo je do pada pokrivenosti uvoza izvozom, s nekih 80 posto na nešto manje od 78 posto. Sve ovo je izravna posljedica inflacije. Rast industrijske proizvodnje je tek 1,5 posto. Ono što nas brine jest to što smo imali rast industrijske proizvodnje dosta manji u odnosu na prosjek od prethodnih godina – kazao je on, objasnivši kako je takvo što ipak bilo očekivano.
Naime, pojava inflacije u početku djeluje stimulativno na privredu i vuče rast privrednih aktivnosti.
– Nakon toga, ako promatramo visoke stope rasta inflacije i ako ona duže traje, onda ulazimo u razdoblje stagnacije i nakon toga možemo očekivati i pad privredne aktivnosti, a to je najgori scenarij – upozorio je Blagojević. Pritom je predočio i pokazatelje prema kojima su cijene industrijskih proizvoda skočile za 23 posto, a u Njemačkoj za čak 40 posto.
Takvo što pokazuje i koliki je udar na domaće kompanije koje uvoze proizvode, a napose repromaterijale potrebne za proizvodnju unutar BiH.