Večeras je u okviru drugog dana AVNOJ Festa, u prostoru Muzeja AVNOJ-a u Jajcu održana promocija knjige „Bitka na Sutjesci – Pakao u raju“ autora Šimuna Cimermana.
U vremenu u kojem se priče često pišu brzo, površno i bez daha, pojavila se knjiga koja je već prije izlaska iz štampe probudila znatiželju i dirnula čitaoce.
Roman "Bojanka pod opsadom: Sarajevo 1992–1995" autorice Nejre Mekić Korkmaz promovisan je večeras u Multimedijalnom centru MAK Javne ustanove Biblioteka Sarajeva.
U šahovskoj sali Radničkog doma u Drvaru u petak je održana promocija knjige "Drvar (1945–1955)", autora Dušana Dragaša.
Promocija knjige "Samodošli" hrvatsko-švedskog pisca, pjesnika, dramaturga i terapeuta Petra Fehira, koja govori o djeci migrantima bez skrbnika u Švedskoj, održana je u četvrtak u Mostaru, u izdanju Studijskog instituta za novinarstvo, kulturu i obrazovanje.
U petak naveče, 04. jula ove godine, u Velikoj sali Općine Vogošća, Bišnjačka zajednica kulture “Preporod” Vogošća, u okviru obilježavanja tridesete godišnjice genocida u Srebrenici, upriličila je promociju knjige „Putem do slobode Hasana Mehmedovića” autora Suvada Ćehića.
Na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Sarajevu u utorak, 27. maja, s početkom u 19 sati bit će održana promocija knjige Kako sačuvati Bosnu – Politički testament akademika Muhameda Filipovića novinara Faruka Vele.
Promocija knjige “Pasija i pasjaluk u Sarajevu” autora Muhameda Smajića održana je u Multimedijalnoj sali Memorijalnog centra Sarajevo povodom Dana Armije Republike Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Memorijalnog centra.
Knjiga 'Nasilje nad ženama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti', koja je predstavljena danas na Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, obrađuje problem nasilja nad ženama u bh. historiji, kao i odnos društva prema tom fenomenu od antičkog perioda do savremenog doba.
U amfiteatru Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću održana je promocija knjige Heroji Bosne, autora Anesa Džunuzovića, publiciste i dugogodišnjeg novinara, poznatog po svom predanom istraživanju novije bosanskohercegovačke historije.
Organizacija za promociju pozitivnih vrijednosti u društvu "Bahar" u cilju očuvanja kulture sjećanja predstavila je novi projekat pod nazivom “Istina u sjeni”. U okviru ovog projekta večeras je u Galeriji Bosanskog kulturnog centra održana prva promocija knjige “Život u pramenu kose”, autorice Enise Grabus.
U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru u četvrtak navečer održano je predstavljanje knjige "Posthaaška priča“ autora Zorana Kupreškića.
Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu danas je organizirala promociju knjige "Bosanske biblioteke osmanskog doba" autora Osmana Lavića.
U foajeu Narodnog pozorišta Sarajevo, u ponedjeljak 11. novembra, održana je promocija nove drame bosanskohercegovačkog pisca Almira Imširevića „Jedan je Muhammad Ali“, na kojoj su govorili autor drame Almir Imširević, direktor Narodnog pozorišta Dino Mustafić i Hana Bajrović-Čardaković.
Omladinsko udruženje “Tempo”, u saradnji sa Bošnjačkom zajednicom kulture “Preporod”, u Velikoj sali Općine Vogošća upriličilo promociju knjige “Heroji Bosne”, autora Anesa Džunuzovića.
U izdanju Udruženja za kulturu “Nova svjetlost” iz Sarajeva iz štampe je izašla nova knjiga Hamze Hamzabegovića “Vladari srednkovjekovne Bosne i njihova razdoblja”.
Promocija knjige "Hadžibeg 5 - Jah, šta ćeš!" autora Kemala Čopre održat će se u petak, 6. septembra, s početkom u 19 sati u prostorijama Centra kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, na adresi Jelića 1.
Roman "Rak duše", autora Željka Gorete u nakladi HKD Napredak Vitez, predstavljen je sinoć u Novom Travniku.Voditelj programa bio je povjesničar i etnolog Velimir Bugarin, a roman su predstavili profesor Dragan Volić i književnik Željko Kocaj.
U prisustvu brojnih prijatelja i poznanika, u Velikoj sali Općine Vogošća, Udruženje “Demos” upriličilo je promociju knjige aforizama "Sretni dani žalosti", autora Vedada Hasanovića (Veduarda Sanovhe) u izdanju sarajevske “Dobre knjige”.
Iako trenutno živi daleko od svoje domovine Bosne i Hercegovine, književnica Nataše Bartula-Hebert, iz ilijaškog naselja Ljubina, ni jednog trenutka nije zaboravila svoj rodni kraj.