Mnogi roditelji na početku smatraju da je najvažnije djecu naučiti abecedu, dijeljenje i pospremanje. S vremenom postane jasno da na popis treba dodati još jednu ključnu vještinu: sposobnost da se samouvjereno izraze.
Emotikoni koji odraslima djeluju potpuno bezazleno među djecom i tinejdžerima mogu imati sasvim drugačija značenja, upozorava Amit Kalej, osnivač organizacije "For Working Parents", koji je sastavio svojevrsni "periodni sistem" simbola koji se koriste u komunikaciji mladih.
Da li vam se nekada učinilo da što se više trudite oko djece, to vas ona manje slušaju? Svakodnevna jurnjava, posao, računi, pa još i svađe oko spremanja sobe, domaćih zadataka ili života koji žive...
Jutro je, sat zvoni, a iz dječije sobe umjesto spremanja čujete: "Boli me stomak", "Loše mi je" ili "Molim te, nemoj da me vodiš u školu".
Sposobnost samokontrole, prilagodbe i umirivanja razvija se postupno, kroz odnose s drugima, životna iskustva i uz stalnu pomoć odraslih.
Djeca koja su odrastala sedamdesetih i osamdesetih godina imala su znatno više slobode nego današnje generacije.
"Daj mi samo pet minuta", rečenica je koju svaki roditelj izgovori barem jednom dnevno, obično dok djetetu u ruke daje pametni telefon ili pali televizor. Ekrani su postali najjeftinije, najdostupnije i, ruku na srce, najefikasnije dadilje 21. vijeka.
Djeca i mladi danas odrastaju u svijetu u kojem se mnoge svakodnevne radnje obavljaju uz pomoć tehnologije, no upravo se zbog toga sve češće postavlja pitanje jesu li neke osnovne životne vještine pale u drugi plan.
Djeca i mladi danas odrastaju u svijetu u kojem se mnoge svakodnevne radnje obavljaju uz pomoć tehnologije.
Nisu svi bliski odnosi između roditelja i odrasle djece jednaki. Neki se temelje na osjećaju dužnosti, neke na okupu drži krivnja, a treći opstaju iz praktičnih razloga.
Šesta bolest jedna je od čestih virusnih infekcija u ranom djetinjstvu, a najčešće se javlja kod mališana mlađih od tri godine.
Mnogi roditelji svakodnevno vode borbu s djecom koja odbijaju povrće, ali novo istraživanje pokazuje da bi rješenje moglo početi mnogo prije prvog obroka još u trudnoći.
Djeca koja vole društvo, ali im je nakon toga potrebno vrijeme nasamo, mogu imati osobine takozvanog "otroverta". Ovaj termin stručnjaci povezuju s posebnim obrascem socijalizacije.
Izgradnja zdravih odnosa između roditelja i djece u odrasloj dobi može biti složena za sve uključene. Ipak, roditelji koji su odgojili agresivnu djecu često plaćaju visoku cijenu jer im se vlastite loše navike vraćaju kroz ponašanje njihove djece.
Uticaj djetinjstva seže puno dublje od samih uspomena - kroz svakodnevne odnose i sitne interakcije oblikuje temelje naše osobnosti. Djeca kroz obitelj uče što znači osjećati se sigurno, kako razumjeti sebe i svijet te kako pronaći snagu u podršci koju dobivaju u teškim trenucima.
Nije tajna da se odgoj mlađih generacija, uključujući generaciju Z i generaciju Alpha, razlikuje od prijašnjih pristupa. Iako je to prirodan dio društvenih promjena, psiholozi ističu da su neke starije odgojne navike imale jasne prednosti koje danas nedostaju.
Većina roditelja želi odgojiti iskrenu djecu, ali neke odgojne navike, često i nenamjerne, mogu potaknuti obrasce neiskrenosti koji se zadržavaju i u odrasloj dobi.
Psiholozi smatraju da roditelji ne bi trebalo da teže savršenstvu.
Suprotno uvriježenom mišljenju, većina roditelja ne gubi kontakt s odraslom djecom zbog okrutnosti ili zanemarivanja.
Roditeljski stres rijetko ostaje samo “lična stvar”.