Mnogi od nas je jedu svaki dan, a nikako nije dobra.
Istraživanje američkih naučnika pokazuje da sitne čestice zagađenog zraka mogu potaknuti razvoj razarajućih oblika demencije tako što izazivaju nastanak toksičnih nakupina proteina koje uništavaju nervne ćelije dok se šire kroz mozak.
Demencija, progresivno stanje koje narušava pamćenje i komunikacijske vještine, sve je veći globalni problem.
Demencija, progresivno stanje koje narušava pamćenje i komunikacijske vještine, sve je veći globalni problem.
Navike za stolom koje se na prvi pogled čine neobičnima ili bezopasnima mogu biti znak nečeg ozbiljnijeg. Stručnjaci upozoravaju da takva ponašanja ponekad ukazuju na ranu fazu frontotemporalne demencije, piše Daily Mail.
Kako se navodi u najnovijim istraživanjima, i mačke mogu da obole od demencije, kao i ljudi.
Broj slučajeva demencije u svijetu rapidno raste, a stručnjaci upozoravaju da sve više ljudi, uključujući i one mlađe od 60 godina, pokazuje simptome koji se često pogrešno tumače kao kriza srednjih godina.
Demencija koja se javlja prije 65. godine života predmet je velike studije provedene 2023. godine u suradnji Sveučilišta u Exeteru i Sveučilišta u Maastrichtu.
Od prvih simptoma do dijagnoze demencije u prosjeku prođe 3,5 godina, pokazuje novo istraživanje Univerzitetskog koledža Londona (UCL). U slučajevima ranog početka demencije od prvih simptoma do dijagnoze prolazi i više – 4,1 godina.
Starenje sa sobom nosi brojne strahove, no jedan se posebno ističe - gubitak pamćenja. Mogućnost da zaboravimo vlastitu adresu, lica dragih ljudi ili kako obavljati najjednostavnije zadatke mnogima ulijeva strah u kosti. Taj strah ima i ime: demencija.
Starenje sa sobom nosi brojne strahove, no jedan se posebno ističe - gubitak pamćenja. Mogućnost da zaboravimo vlastitu adresu, lica dragih ljudi ili kako obavljati najjednostavnije zadatke mnogima ulijeva strah u kosti. Taj strah ima i ime: demencija.
Sve više znamo o zdravlju mozga, no broj slučajeva demencije i dalje raste. Procjene pokazuju da bi se broj novooboljelih mogao udvostručiti do 2060. godine. S obzirom na to koliko su se znanja o mozgu i prevenciji bolesti proširila, taj je podatak posebno zabrinjavajući. Ključnu ulogu u prevenciji, uz genetiku i životne navike, ima i prehrana.
S OBZIROM na sve veći broj dijagnoza demencije, što je povezano sa starenjem stanovništva, mnogi se pitaju kako mogu očuvati zdravlje svog mozga. Novo istraživanje nudi iznenađujuće jednostavan odgovor: prehrana.
Promjene u kognitivnim sposobnostima često se pripisuju normalnom starenju, pa mnogi ljudi ne prepoznaju rane znakove neurodegenerativnih bolesti.
Generacija baby boomera ulazi u stariju dob, a istovremeno se provodi sve više istraživanja koja otkrivaju nove faktore rizika za demenciju.
Uznemirujuća statistika koja prati porast demencije širom svijeta mogla bi značajno da se promijeni — i to nabolje.
Navikli smo očekivati da ćemo s godinama zaboravljati stvari ili imati problema s obavljanjem osnovnih zadataka. No takvi kognitivni problemi nisu uvijek normalan dio starenja. U nekima od nas to može biti znak ozbiljnijeg stanja poznatog kao demencije.
Naučnici su otkrili da demencija može započeti mnogo ranije nego što se mislilo – tiho, gotovo neprimjetno, desetljećima prije nego što se pojave klasični simptomi poput gubitka pamćenja.
Određeni dodaci prehrani, iako se na prvi pogled čine bezopasnima, mogu imati neočekivane posljedice za mozak i kognitivno zdravlje.
Novo istraživanje otkriva da funkcija jednog dijela srca može da ukaže na povećan rizik od ozbiljnih neuroloških poremećaja.