Demencija je sve veći globalni zdravstveni problem, a broj oboljelih neprestano raste. Međutim, istraživanja pokazuju da određene životne navike mogu da smanje rizik.
Kod starijih osoba koje imaju problema sa pamćenjem i razmišljanjem, ponekad je teško prepoznati da li je uzrok demencija ili depresija.
Poteškoće u određivanju točnog uzroka nastanka Alzheimerove bolesti, unatoč desetljećima istraživanja, spriječile su razvoj lijekova za ovaj daleko najčešći oblik demencije
Kada je riječ o održavanju zdravlja mozga i smanjenju rizika od demencije, uvijek se ističe jedan sastojak u kuhinji – maslinovo ulje.
Sićušne čestice plastike sve se više nakupljaju u ljudskom tkivu, pokazuje nova studija objavljena u ponedjeljak u stručnom časopisu Nature Medicine.
Jednostavne promjene u načinu života mogu značajno da smanje rizik od razvoja demencije, neurološke bolesti koja podrazumijeva postepeno pogoršanje intelektualnih sposobnosti do te mjere da narušava društveno i radno funkcionisanje.
Istraživanje je otkrilo iznenađujuću vezu između nivoa obrazovanja i očekivanog životnog vijeka nakon dijagnoze demencije
Briga o kognitivnom zdravlju ne mora da bude komplikovana, a najnovija istraživanja sugerišu da jednostavna večernja navika može značajno da smanji rizik od demencije.
Briga o kognitivnom zdravlju ne mora da bude složena, a najnovija istraživanja sugerišu da jednostavna večernja navika može značajno da smanji rizik od demencije.
Demencija je predmet mnogih istraživanja, a prema najnovijoj studiji, naš mozak prolazi kroz tri različita 'vrhunca starenja' tijekom života
Demencija, progresivni pad mentalnih sposobnosti, često ostaje neprepoznata u ranim fazama, što otežava pravovremeno liječenje i podršku oboljelima.
Razvijanje zdravih navika ključno je za dobrobit mozga i opće zdravlje, ističe neurologinja dr. Jasmin Dao.
Mnogi od nas su svjesni najčešćih znakova demencije. Zbog progresivne prirode stanja, mogu se javiti problemi sa pamćenjem, kao i promjene ponašanja.
Prema nacionalnoj zdravstvenoj službi Velike Britanije, 1 od 11 osoba starijih od 65 godina u toj zemlji ima demenciju, a sve više ljudi razvija ovo stanje jer se naš životni vijek produžio.
Otkako su korejski istraživači razvili tehnologiju temeljenu na umjetnoj inteligenciji koja može analizirati glas i govor starijih osoba, tamošnji Institut za istraživanje elektronike i telekomunikacija (ETRI) testira načine predviđanja očekivane degeneracije moždanih funkcija i bolesti povezanih s mozgom poput blagih kognitivnih oštećenja ili demencije.
Skoro 130 miliona odraslih u Sjedinjenim Državama ima neki oblik srčanih bolesti.
Demencija je jedna od najstrašnijih dijagnoza, a rano otkrivanje je ključno - obratite pozornost na ovo.
Nedavno objavljeno istraživanje ukazuje na zabrinjavajuću vezu između pretjeranog gledanja televizije i ozbiljnih zdravstvenih problema.
Starija populacija ima sve veće šanse od gubitka pamćenja, stoga je važno svakodnevno provjeravati znakove demencije, kako bi se što ranije pripremili na mogućnost od tog gubitka.
Neurolog Ričard Restak otkriva da problem s obavljanjem jednostavnih, ali bitnih obaveza tokom dana, može biti znak problema s pamćenjem.