Prijedlog poreza, koji je krajem oktobra predstavio sindikat zdravstvenih radnika SEIU-UHW, osmišljen je kao jednokratni porez na bogatstvo od pet posto za pojedince u Kaliforniji s neto vrijednošću od milijardu dolara ili više.
Ako ga birači odobre na referendumu u novembru, prikupio bi procijenjenih 100 milijardi dolara od otprilike 200 milijardera koji su bili stanovnici Kalifornije na dan 1. januara 2026. godine.
Milijarderi se sele iz Kalifornije
Kako navodi Financial Times, neki poznati milijarderi promijenili su prebivalište prije Nove godine, a vremenski slijed upućuje na to da je riječ o strahu od uvođenja novog poreza. Suosnivač Googlea Sergey Brin preselio je svojih 15 kompanija u Miami. Američki mediji izvijestili su da je za novo prebivalište na Floridi izdvojio 173,4 miliona dolara.
I drugi osnivač internetskog diva, Larry Page, krajem prošle godine preselio je svoja preduzeća. Prema pisanju New York Timesa, više od 45 kalifornijskih društava s ograničenom odgovornošću povezanih s Pageom nedavno je podnijelo zahtjev za prekid poslovanja ili preseljenje iz države. Fond iza kojeg navodno stoji Page kupio je imanje vrijedno 71,9 miliona dolara u četvrti Coconut Grove u Miamiju, u blizini Brinovog prebivališta.
U osam sati ujutro, posljednjeg dana 2025. godine, i kompanija milijardera i tehnološkog investitora Petera Thiela objavila je da je potpisala ugovor o najmu novih poslovnih prostora u Miamiju. Nekoliko sati kasnije, investicijska kompanija rizičnog kapitala Craft Ventures, čiji je suosnivač milijarder David Sacks, objavila je da je otvorila ured u Austinu, u Teksasu.
Podjele među demokratima
Prijedlog je izazvao duboke podjele unutar kalifornijske tehnološke elite i Demokratske stranke. Ro Khanna, kongresnik koji predstavlja Silicijsku dolinu, podržao je porez, dok se guverner savezne države Gavin Newsom pridružio tehnološkim liderima u protivljenju.
„Newsom se izjasnio protiv toga, ali nemojte očekivati da će predvoditi bilo kakve parade“, kaže Dan Schnur, profesor na Berkeleyjevom Institutu za vladine studije. „Ovo je vrsta pitanja koja dijeli Demokratsku stranku tačno po sredini.“
Zagovornici poreza tvrde da bi se njime nadoknadili nedostaci u federalnom finansiranju koji pogađaju obične građane Kalifornije. Suzanne Jimenez, šefica kabineta sindikata SEIU-UHW, navodi da bi većina prihoda bila usmjerena na popunjavanje rupa u zdravstvenom sistemu nastalih zbog smanjenja potrošnje u zakonu koji je donio predsjednik Donald Trump.
„Ako ne učinimo ništa, idemo ka kolapsu zdravstvenog sistema u Kaliforniji, a to ima stvarne posljedice“, kaže ona. „Hitne službe će se zatvarati, bolnice će se zatvarati. Starije osobe i veterani izgubit će pristup njezi u domovima za starije.“
Jimenez dodaje da je priča o egzodusu milijardera preuveličana, ističući da je uspostavljanje prebivališta izvan države složen i dugotrajan proces.
Otpor iz Silicijske doline
Za protivnike poput Sacksa, predloženi porez graniči s tiranijom jer se ne bi naplaćivao na dohodak, već na ukupnu vrijednost neto imovine – od dionica do umjetnina.
„Ovo nije jednokratni porez“, rekao je Sacks u svom podcastu. „Ovo je zapljena imovine, zapljena privatnog vlasništva. Time se postavlja presedan da možemo definirati proizvoljnu grupu ljudi i konfiskovati im ogromnu količinu imovine jer su politički nepopularni.“
Darien Shanske, profesor prava na Univerzitetu Kalifornije u Davisu i jedan od autora prijedloga, objašnjava da je porez tako osmišljen jer se bogatstvo većine milijardera nalazi u dionicama i drugoj nematerijalnoj imovini.
„Ideja da je ovo neka vrsta tiranije ili da je nepriuštivo jednostavno nije tačna“, kaže on.
Podršku porezu dao je i Jensen Huang, izvršni direktor Nvidije, čije se bogatstvo procjenjuje na 155 milijardi dolara. Izjavio je da bi mu bilo „potpuno u redu“ platiti potencijalni porezni račun od 7,75 milijardi dolara.
„Odabrali smo živjeti u Silicijskoj dolini i kakve god poreze žele primijeniti, neka bude tako“, rekao je Huang.
Newsomova dilema
Guverner Newsom, koji ima dugogodišnje veze s tehnološkim sektorom, upozorio je da bi ovakvi prijedlozi mogli otjerati preduzetnike i kompanije. Posljednjih godina Kaliforniju su napustile kompanije Chevron, Tesla, SpaceX i Hewlett Packard Enterprise.
Advokat Alex Spiro, koji zastupa Elona Muska, poslao je pismo Newsomu prijeteći ustavnom tužbom ako mjera bude usvojena.
„Naši klijenti radije ostaju u Kaliforniji i nastavljaju doprinositi ekonomiji i građanskom životu države. Ali neće ostati ako budu izloženi neustavnoj konfiskaciji svog bogatstva“, napisao je Spiro.
U međuvremenu, osnovan je i politički akcioni odbor pod nazivom Stop the Squeeze, koji je pokrenuo investitor rizičnog kapitala Ron Conway, inače Newsomov pristalica.
Šta slijedi?
Prije nego što mjera dođe pred birače, sindikat SEIU-UHW mora prikupiti 875.000 potpisa kako bi se našla na glasačkom listiću u novembru. Ako bude usvojena, porez bi dospio na naplatu 2027. godine, uz mogućnost plaćanja tokom pet godina.
Uprkos otporu, Jimenez je „apsolutno uvjerena“ u uspjeh i vjeruje da bi se čak i Newsom mogao predomisliti.
„Čvrsto vjerujem da će guverner i njegov tim morati ozbiljno preispitati svoj stav o ovome, jer ne postoji drugo rješenje za prikupljanje 100 milijardi dolara“, kaže ona, upozoravajući na potencijalno otpuštanje 145.000 zdravstvenih radnika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.