Euronews Business je analizirao kako građani Evropske unije gledaju na uvođenje minimalnog poreza na bogatstvo za najimućnije pojedince, kao i minimalnog poreza za velike multinacionalne kompanije u državama u kojima posluju.
Oporezivanje je temelj socijalne kohezije – iz tih prihoda finansiraju se javne usluge, infrastruktura i stabilnost sistema. EU poručuje da želi pravedniji, transparentniji i efikasniji poreski okvir, kroz borbu protiv diskriminacije u oporezivanju, dvostrukog oporezivanja i poreske evazije.
U fokusu su sve češće bogati pojedinci i globalne kompanije, dok širom Evrope jačaju zahtjevi da “plate svoj dio”.
Porez na najbogatije: Podrška 65% građana EU
Prema istraživanju Eurobarometra iz 2025. godine, dvije trećine građana EU podržava minimalni porez na bogatstvo za najimućnije pojedince (gornjih 0,001% populacije).
Na nivou EU, 65% ispitanika podržava ovu mjeru, a podrška se kreće od 45% u Češkoj do čak 78% u Mađarskoj, prenosi Investitor me.
U pojedinim državama Centralne i Istočne Evrope podrška prelazi 70% – uključujući Bugarsku, Rumuniju, Hrvatsku i Grčku. Ispod 50% pada u Poljskoj i Danskoj.
Među četiri najveće ekonomije EU, ideju podržava 70 odsto Italijana, po 69% Njemaca i Španaca te 65% Francuza, koliko iznosi i EU prosjek.
Centralna i Istočna Evropa generalno pokazuju snažnu podršku, ali uz izražene razlike. Poljska i Češka su izuzeci sa znatno nižom podrškom. U Češkoj je čak 25% ispitanika odgovorilo “ne znam”, što sugeriše visok stepen neodlučnosti.
Nejednakost kao ključni faktor
Erik Kirhler sa Univerziteta u Beču ističe da percepcija nejednakosti presudno oblikuje stavove o porezima.
“Tamo gdje su socijalne mreže slabe, a jaz u bogatstvu vidljiv, građani traže snažnije korektivne mjere, uključujući veće poreze za najbogatije.”
Podsjeća da su nordijske zemlje ranije ukinule porez na neto bogatstvo zbog pitanja efikasnosti i izbjegavanja poreza, ali da građani tamo imaju veće povjerenje u postojeće poreze na dohodak i kapital.
Drugim riječima – gdje postoji povjerenje u sistem, manja je potreba za novim nametima.
Caren Sureth-Sloane sa Univerziteta u Paderbornu dodaje da je ključna percepcija da li “bogati varaju sistem”. Ako građani vjeruju da je politički sistem slab ili korumpiran, raste podrška porezu na bogatstvo.Multinacionalke pod još većim pritiskom: 80% podrške
Kada je riječ o minimalnom porezu za velike multinacionalne kompanije u svakoj državi u kojoj posluju – podrška je još snažnija.
Na nivou EU: 80% građana podržava mjeru, 44% snažno podržava a 36% donekle podržava
Podrška se kreće od 67% u Mađarskoj do 87% u Grčkoj.
Više od 80% ispitanika u Austriji, Bugarskoj, Francuskoj, Finskoj, Portugalu, Malti, Hrvatskoj, Njemačkoj i Luksemburgu smatra da multinacionalke treba da plaćaju minimalni porez tamo gdje ostvaruju profit.
U Austriji čak 54% ispitanika snažno podržava ovu mjeru.
Investicije i poreska konkurentnost
Stručnjaci povezuju nižu podršku u nekim državama sa ekonomskom strategijom.
Mađarska i Letonija, na primjer, oslanjaju se na niske poreske stope kako bi privukle strane investicije. U takvim zemljama postoji strah da bi stroža međunarodna poreska koordinacija mogla oslabiti konkurentnost.
Austrija, s druge strane, ostaje atraktivna za strane direktne investicije, ali je fokus javnosti više na zaštiti domaćih kompanija od nelojalne konkurencije globalnih igrača.
Kirhler navodi da zemlje poput Austrije, Hrvatske i Bugarske sebe ne vide kao poreske oaze, već kao tržišne ekonomije koje očekuju “fer doprinos”, te da minimalni porez donosi stabilnost i smanjuje prebacivanje dobiti.
Tehnološki giganti u centru pažnje
Kompanije poput Amazona, Mete, Google-a i Apple-a često su u fokusu javnosti zbog poreskih struktura i optimizacije dobiti. Upravo takvi primjeri dodatno podstiču percepciju da globalni giganti ne doprinose dovoljno budžetima zemalja u kojima ostvaruju prihode.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.