Tema je trenutno prisutna i na najvećem svjetskom televizijskom sajmu Mipcom u Cannesu.
To ima posljedice po životnu sredinu. Ali koje? U svakom slučaju , igrači poput Telekoma, Netflixa i Amazona više puta ističu da je utjecaj na okoliš mali u usporedbi s letenjem ili vožnjom. Međutim, sveobuhvatnije studije o tome stare su nekoliko godina. I dolaze do značajno drugačijih rezultata.
Studija Instituta Borderstep iz Hamburga procjenjuje da postoji 100 do 175 grama ugljičnog dioksida (CO2) po satu striminga , što je slično emisiji malog automobila kada se vozi jedan kilometar. Studija je iz 2020. godine i odnosi se na 2018. godinu.
Trust mozgova
Nezavisni trust mozgova “Shift Project” iz Pariza gotovo je istovremeno izračunao da bi ove emisije mogle činiti više od sedam posto globalne proizvodnje stakleničkih plinova do 2025. godine.
Često se citira studija engleske organizacije Carbon Trust koju je, između ostalih, finansirao Netflix . Prije dobre dvije godine došlo se do relativno manje alarmantnog zaključka da jedan sat striminga u Evropi uzrokuje oko 55 grama CO2 . Ako je istina.
„Čak je i odabir podataka veoma složen“, komentira Birgit Heidsiek na „White Paper“ iz Carbon Trusta. „Parametri kao što su rashladna sredstva koja se koriste u data centrima nisu uzeti u obzir u ovom proračunu.
Osim energetske potrebe za hlađenjem, koja je između 35 i 50 posto u podatkovnim centrima, postoje i rashladni fluidi štetni za klimu koji izlaze iz klimatizacijskih sistema zbog održavanja ili curenja, smatra stručnjak i pokretač Zelenog filma.
Prema podacima savezne vlade, više od 50.000 podatkovnih centara u Njemačkoj potrošilo je oko 16 milijardi kilovat sati u 2020. godini, što odgovara oko tri posto ukupne potrošnje električne energije u Njemačkoj.
Efekat društvenih medija još nije dovoljno istražen„Pojedinačne studije su dobre i relativno potpune, ali ne postoji pregled različitih aplikacija“, kritizira naučnik Christian Herglotz sa Odsjeka za elektrotehniku, elektroniku i informacione tehnologije na Univerzitetu Friedrich-Alexander u Erlangenu.
Nije dovoljno istraženo
“Potpuno je drugačije, na primjer, ako strimujem video na Netflixu ili ako snimim video i postavim ga na društvene mreže, a zatim ga podijelim. U prvom slučaju, većina energije se troši na krajnjim uređajima, u potonje u podatkovnim centrima. Posebno područje društvenih mreža još nije ozbiljno istraženo.”
Njemačka – digitalno gledano, zemlja u razvoju. Zbog toga bi sva domaćinstva do 2030. godine trebala imati optičku vezu. Ali da li je to uopšte moguće?
Ako želite streamati na ekološki prihvatljiv način, svakako biste trebali koristiti energetski efikasne uređaje. Što je ekran manji, to je manja potrošnja energije. Izlazna ruta takođe ima veliki uticaj, kako Heidsiek naglašava:
“Video streaming preko optičkih vlakana proizvodi dva grama CO2 na sat; ako se to radi preko bakrenog kabla, tj. VDSL, emisija CO2 se udvostručuje na četiri grama.” Ako gledate mobilni preko UMTS-a, prijenos podataka košta 90 grama CO2 na sat, piše dpa.