Auto gume kao poseban vid otpada NE MOGU SE ODLAGATI U KONTEJNERE NAMJENJENE ZA KOMUNALNI KUĆNI OTPAD. Umjesto toga auto gume BESPLATNO MOŽETE ODLOŽITI (do četiri komada) na otvorena RECIKLAŽNA DVORIŠTA u: ulici Adema Buće br. 556 od ponedjeljka do subote u terminu od 07:00 do 19 sati i nedjeljom od 07:30 do 13:30 u ulici Paromlinska br. 64 od ponedjeljka do nedjelje u terminu od 08:00 do 20:00 sati”.
Upravo ste pročitali objavu na Facebook profilu JKP Rad Sarajevo, ispod koje se nalazi ova fotografija:
Bez fotografije čini se kao obavještenje za ljude kojima su dotrajali sada već bivši pneumatici, no kada vidite fotografiju shvatite ustvari da oko vas živi stoka koja ne razmišlja ni o čemu osim da se riješi svoga otpada, pa makar njihovi potezi nemali veze ni sa pameću, ni sa dobrim ukusom, estetikom, građanštinom…
Jučer konkretno mnogi portali objavili su zanimljiv tekst o stvarima koje nikako ne rade ljudi koji pripadaju najsretnijoj naciji na svijetu, a to je Finska.
I nije zato što se zove Finska, pa su ljudi fini, evo šta ti ljudi nikada ne rade što potpomaže njihovoj usrećenosti:
Ne zanemaruju dobrobiti prirode
Prema istraživanju iz 2021., 87 posto Finaca smatra da je priroda važna jer im pruža duševni mir, energiju i opuštanje.
“U Finskoj zaposlenici imaju pravo na četiri tjedna ljetnog odmora. Mnogi to vrijeme koriste za odlazak na selo i uranjanje u prirodu. Pritom kažu da je i bolje ako u kućama u kojima borave nema struje ili vode. Ja živim pokraj Helsinki Central Parka, gdje idem u redovite šetnje”, ističe Martela.
Drže do povjerenja u zajednici
Istraživanja pokazuju da što su veće razine povjerenja unutar zemlje, to su njezini građani sretniji.
Eksperiment “izgubljeni novčanik” 2022. testirao je poštenje građana ispuštanjem 192 novčanika u 16 gradova diljem svijeta. U Helsinkiju je 11 od 12 novčanika vraćeno vlasniku.
“Finci vjeruju jedni drugima i cijene iskrenost. Ako zaboravite prijenosno računalo u knjižnici ili izgubite telefon u vlaku, možete biti sigurni da ćete ga dobiti natrag. Djeca također često idu javnim autobusom kući iz škole i igraju se vani bez nadzora”, tvrdi psiholog.
Koliko naših ljudi, koji se smatraju za možda i najnesretnije u Evropi, vodi o ovim stvarima računa? Koliko ih vodi računa o ekologiji i čistoći, koliko prirodu doživljavaju i poštuju. Pa kad nju ne poštuju, kako će svoga komšiju, sugrađanina, starijeg?
Dan ranije nakon što su mnogi mediji upoznali čitatelje s adetima finskog stanovništva, intervju za Bosnainfo dao je Dino Pleho, čovjek kojeg s pravom zovu najpoznatiji bh. gastarbajter jer on to jeste. Od svih Bosanaca i Hercegovaca baš njega ljudi najviše zovu da im pomogne. Živi čovjek u Minhenu pa zna sve šta kome treba da bi dobio vizu i napustio ovaj tamni vilajet i nastanio se u Njemačkoj.
Evo šta Dino kaže zašto nam je u BiH ovako kako jeste:
“Znate kako kažu, ima nešto i do materijala. Moram priznati da smo mi generalno neobrazovan narod, ali da smo ovoliko nisam mogao znati. To šta sve ljudi pitaju i traže je da ti pamet stane…”
Naslovna fotografija ovoga teksta ne svjedoči o tome koliko smo glupi i nemarni, koliko da smo povrh svega bezobrazni i neuviđavni. Fotografija, ako nekome nije baš najjasnija oslikava kako se ponašamo prema stvarima koje bi trebale da uljepšavaju grad.
Naime, u sklopu rekonstrukcije sarajevske tramvajske pruge, neko je s pravom skontao da bi možda trebalo urediti i zelenu površinu oko pruge.
Posijana je nova trava, ali ona vjerovatno neće nići kako treba zbog stoke koja je preplavila ovaj grad, baca otpatke gdje stigne, gazi tek pokošenu travu, uništava gdje god šta stigne i šta joj dođe pod ruku, još češće pod nogu…
U dan-dva čovjek nešto pročita, sazna, a onda se okrene između sebe i shvati: Pa, jašta je nego do ljudi. Svaka vlast je ogledalo ljudi.