Ruku na srce, ne baš svaki dan, ali sarajevski kontejneri često su prepuni, dok se smeće nerijetko može vidjeti i oko kontejnera. Nije nam dosta što je Sarajevo godinama i jedan od, a često drži i tron, najzagađenijih gradova Evrope, pa i svijeta, nego trebamo da se gušimo i u sopstvenom smeću.Krenete li u šetnju kroz grad, imaćete šta i vidjeti. Bačene maske ostale još od korone, opuške na svakom koraku, naročito na stanicama gradskog prevoza, prazne plastične flaše u žardinijerama, najlon-kese na cvijeću te ostalo sitno i krupno smeće, a o kabastom otpadu pored kontejnera da i ne govorim. To je naprosto nedopustivo.
A Mirza Ramić, stručni savjetnik za odnose s javnošću KJKP Rad, govori za Bosnainfo da se pražnjenje kontejnera u glavnom gradu obavlja prema utvrđenom planu i programu pražnjenja, a to je najčešće tri, nekada i četiri puta sedmično u zavisnosti od potreba te da u užoj urbanoj jezgri postoje lokacije koje se prazne svaku noć u III smjeni.
Imamo mi i kontejnera za reciklažu, ali nisu, barem ne još, zaživjeli kao, recimo, u evropskim gradovima, gdje je svijest o reciklažnom otpadu na visokom nivou. Šta se dešava kod nas u vezi s tim?
Kabasti otpad
“Jako često svjedočimo situacijama, posebno na lokacijama gdje se nalaze ‘zeleni otoci’ da građani odlažu sve u jedan kontejner za miješani otpad, ili čak pored, dok su ostali kontejneri namijenjeni za reciklažne sirovine (papir/karton, plastičnu, metalnu, tetrapak i staklenu ambalažu) prazni. Pored navedenog, postoji i jedan dio neodgovornih pojedinaca koji bez obzira na postojanje reciklažnih dvorišta i dalje odlažu kabasti otpad u kontejnere ili pored njih, te se na takav način stvara ružna slika, a posljedica je neodgovornih pojedinaca koji ne bivaju prijavljeni na eko-telefon 033 66 00 00 kako bi komunalni redari obavili svoj dio posla na terenu u vidu usmenog upozorenja ili izricanja kaznenih naloga za nepropisno odlaganje otpada”, objašnjava Ramić.
Govori i da su zatvoreni kontejneri bolja opcija, ali… “nažalost instaliranjem zvonastih kontejnera susrećemo se sa drugom pojavom na terenu, a to je da se otpad odlaže pored kontejnera iako je on prazan, zbog toga što građani ne žele dodirivati kontejnere rukama, niti nogom pritisnuti metalnu polugu na dnu uz pomoć koje se otvaraju vrata na zvonastim kontejnerima”.
Nemar građana ide u prilog prljavom gradu, nesavjesni građani bacaju šta hoće i gdje stignu, mrve te sitni ostaci obroka redovno lete sa prozora i balkona, ostatak završi pored kontejnera.U civilizovanim zemljama enormne su kazne za bacanje smeća na mjestima koja za to nisu predviđena, kod nas ima zakon, a poštuje se manje-više kao i ostali. Znači, kako kad, kako gdje i kako kome.
Ko ulicu prlja, ima da nadrlja
Ramić govori da su Zakonom o komunalnoj čistoći definisane kaznene odredbe kojim se kažnjavaju fizička i pravna lica zbog nepropisnog odlaganja otpada, parkiranja vozila pored kontejnera, generalno prljanje javnih površina te dodaje:
“Formiranjem komunalne policije definitivno da će se olakšati rad komunalnih redara i komunalnih radnika koji održavaju čistim javne površine za koje su zaduženi na način što se otvara mogućnost postavljanja videonadzora na javne površine kojim će se pratiti dešavanja u trenutku dok se nešto dešava, te praćenje rada komunalnih preduzeća na terenu”.
Stiglo je i proljeće, umjesto da sve zamiriše, imamo problem s glodarima, pticama te ostalim nametnicima navučenim na otpad. Psi lutalice su svakako nezaobilazan dio ove priče. Pitali smo Ramića šta radi Rad po tom pitanju?
“Pri KJKP RAD d. o. o. Sarajevo funkcionište higijenski servis koji je zadužen za neškodljivo uklanjanje napuštenih i agresivnih pasa lutalica sa javnih površina. Suzbijanje pojave i širenja različitih glodara, insekata i drugih nametnika rješava se kroz redovnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, a također od velike pomoći mogu biti i građani koji će reducirati proizvodnju, a samim tim i količine biootpada koji odlažu”.
Bilo kako bilo, jedno je sigurno – grad je prljav i preplavljen smećem i životinjama koje su njim privučene. Gušimo se u zagađenom zraku, gazimo po smeću, kontejnere ponekad neko i zapali, pa dok ne izgori sve što ima u njemu i sam se ugasi, niko i ne haje… pusta novogradnja odnosi zelene površine, a i one što su (još) ostale zjape većinom nepokošene… Kontaktirali smo i KJKP Park te KJKP Gras da pitamo šta rade oni po svojim nadležnostima, ali do završetka ovog teksta nismo dobili odgovor.
Savjesni, pak, građani užasnuti su katastrofalnim izgledom grada. Najčešće putem društvenih mreža izražavaju negodovanje i pozivaju nadležne. A nadležni k’o nadležni pingpongaju odgovornost između sebe, a stalo im je do grada k’o i zebri do puževe kućice.