IT

Hvatanje plastičnog otpada u okolišu pomoću umjetne inteligencije

Bilo da se radi o vrećama, bocama ili pakovanju za jednokratnu upotrebu: prema ekološkoj organizaciji WWF, 19 do 23 miliona tona plastičnog otpada završi u jezerima, rijekama i morima svake godine.

FOTO: APA / AFP / OLIVIER MORIN
FOTO: APA / AFP / OLIVIER MORIN

Kako bi se unaprijedio budući inventar plastičnog otpada koji pluta našim morima, istraživački projekat “PlasticObs+” oslanja se na korištenje umjetne inteligencije (AI). Odgovarajuća tehnologija treba da bude priključena na letjelice za nadzor.

Cilj projekta je snimiti stvarno stanje sa otpadom, rekao je u srijedu u Oldenburgu menadžer projekta Christoph Tholen iz njemačkog istraživačkog instituta za umjetnu inteligenciju (DFKI).

Dokumentacija ima za cilj da pruži naučnu osnovu za vrstu, količinu i veličinu smeća u okeanima. Do sada se kontaminacija uglavnom evidentirala selektivno i u ograničenom periodu. Dugoročni cilj je opremanje nadzornih letjelica koje se već koriste širom svijeta senzorima koji podržavaju umjetnu inteligenciju.

Na ovaj način se po prvi put može vršiti kontinuirana inventura, objašnjavaju istraživači.

Za projekat, DFKI razvija različite AI sisteme koji, između ostalog, prepoznaju plastični otpad tokom preleta. Vruće tačke bi tada trebale biti u mogućnosti da se pažljivije ispitaju. Prema naučnicima, prvi probni letovi su bili zadovoljavajući. U kasnijem koraku, sistemi će takođe biti instalirani i testirani za terenska ispitivanja u avionima za nadzor izlivanja nafte.

Osim dokumentacije, AI sistemi bi mogli pomoći i u protumjerama u budućnosti, istakao je projekt menadžer Tholen. Naprimjer, upravo s njim bi se mogle planirati akcije čišćenja, “jer sistem omogućava da se identifikuju područja koja su posebno zagađena”.

Na Svjetski dan okeana 8. juna, WWF Austrija skrenuo je pažnju na činjenicu da, osim zagađenja, okeani masovno pate i od drugih prijetnji koje je stvorio čovjek kao što su prekomjerni ribolov, uništavanje tla i obalnih staništa i fatalni efekti klimatska kriza. “Nevjerovatnih jedanaest miliona tona plastike završi u moru svake godine – životinjski i biljni svijet bukvalno se guše na našem smeću. Mikroplastične čestice završavaju i u lancu ishrane”, kaže morski stručnjak Axel Hein.

“Trenutno smo na raskrsnici kada je u pitanju budućnost naših okeana”, rekla je Olivia Herzog iz Greenpeace Austria.

Prihvati notifikacije