Svijet

Šta zapravo želi Orban? "Zna da će se Evropa drastično promijeniti. Čeka priliku"

Viktora Orbána su krajem prošle godine na mađarskoj televiziji pitali hoće li njegov antagonizam prema Bruxellesu i Washingtonu udaljiti Mađarsku od Zapada i Europske unije.

FOTO: EPA-EFE/IAN LANGSDON
FOTO: EPA-EFE/IAN LANGSDON

“Naš plan nije napustiti EU. Naš plan je osvojiti EU”, odgovorio je Orbán. Mađarski premijer rekao je to nedugo nakon što je na summitu u decembru stavio veto na paket pomoći EU Ukrajini u iznosu od 50 milijardi eura. Čelnici EU vratili su se jučer u Bruxelles kako bi ga uvjerili da popusti.

Pročitajte još

Ono što je izgledalo kao epski obračun između Orbána i 26 drugih čelnika EU nije se ostvarilo. Mađarski premijer odustao je od veta u posljednji trenutak prije početka summita, piše Financial Times. Njegovo držanje, međutim, razbjesnilo je čelnike EU, posebice Europsku komisiju i njenu predsjednicu Ursulu von der Leyen, koja je predvodila napore za podršku Kijevu. Mala je šansa da će Orbán prestati biti glavni unutarnji protivnik EU, piše Index.hr.

Orban dugo izaziva bijes u EU

Dugogodišnji mađarski lider već je izvodio takve preokrete. On još uvijek blokira fond EU koji plaća transfere oružja Ukrajini. Odugovlači s ratifikacijom švedskog pristupanja NATO-u i imat će više prilika staviti veto na pristupanje Ukrajine Europskoj uniji. “Odnosi između Orbána i komisije potpuno su se pogoršali. Između njega i Von der Leyen nije bilo povjerenja. To se danas malo promijenilo, ali nije se bitno promijenilo”, kaže osoba uključena u pregovore.

Mađarski premijer možda je izoliraniji nego ikada, ali je uvjeren da se politika pomiče udesno s obje strane Atlantika, favorizirajući njegov program. Za mađarsku televiziju rekao je da će EU početi razmišljati na njegov način razmišljanja – da bi trebala vršiti pritisak na Ukrajinu da pregovara s Rusijom, a ne podržavati njen otpor – baš kao što vjeruje da je učinila s imigracijom.

Zapad smatra da je prešao granicu

Za svoje evropske i američke saveznike, Orbán je prešao granicu blokirajući financijsku i vojnu pomoć EU za Ukrajinu i odgađajući ratifikaciju prvo finskog, a sada i švedskog ulaska u NATO. Takvi postupci protive se temeljnim vanjskopolitičkim interesima EU-a u vrijeme rata na kontinentu. Neki su ga optužili da izvršava naloge Kremlja.

Jedan EU diplomat kaže da je stavljanje veta na pomoć Ukrajini u decembru bila posljednja kap: “Orbanovo ponašanje u prošlosti bio je politički stav koji ima ima utjecaja u stvarnom svijetu”.

U intervjuu za Financial Times američki ambasador u Mađarskoj David Pressman bio je neobično otvoren: “Ova vlada nas ne sluša i ne sudjeluje s nama u produktivnom dijalogu o pitanjima koja su ključna za interese američke nacionalne sigurnosti”.

Mađarski premijer je prijateljski nastrojen prema Moskvi i prošlog je oktobra postao prvi EU čelnik koji se susreo s Vladimirom Putinom otkako je ruski predsjednik naredio invaziju Ukrajine. Odnosi Budimpešte s Kijevom loši su godinama, dijelom zbog pitanja manjinskih prava etničkih Mađara koji žive u zapadnoj Ukrajini. Orbán blokira suradnju NATO-a i Ukrajine od 2017. godine.

Kakve god bile njegove namjere, kaže Pressman, Orbánovi politički izbori bili su “korisni Putinu i štetni za napore da se alijansa i naši partneri održe zajedno”.

Orban ima dugoročni plan

Mađarska vlada vidi da se ravnoteža snaga ove godine naginje u njenu korist, uz veliku mogućnost Trumpova povratka u Bijelu kuću i dobitke za populističku, nacionalističku i ekstremnu desnicu na europskim parlamentarnim izborima u lipnju na što ukazuju neke ankete. Ovo će biti godina političke prilike za Mađarsku, kaže János Bóka, Orbánov ministar za EU i bivši savjetnik za Evropu. Orbán će učiniti sve da tu priliku iskoristi.

Dok se SAD sprema za izbore, Orbán otvoreno zagovara Trumpov povratak u Bijelu kuću i istodobno Bidenovu administraciju, kaže ambasador Pressman. “Kad bi predsjednik Trump bio predsjednik, siguran sam da danas Ukrajina i Europa ne bi bile pogođene nikakvim ratom”, rekao je Orbán na Konzervativnoj političkoj akcijskoj konferenciji bliskoj republikancima u Mađarskoj prošlog maja. “Vratite se, gospodine predsjedniče, učinite Ameriku ponovno velikom i donesite nam mir!”

Pročitajte još

U Evropi Orbán pažljivo prati politička zbivanja širom kontinenta, čak provodi ankete u svim drugim članicama EU kako bi razumio političku dinamiku. Prema bliskim saveznicima, mađarski je čelnik promatrao pad potpore vodećim strankama u Njemačkoj i drugdje u EU i kladio se da će birači na kraju željeti obnovu energetskih veza s Rusijom i bolju socijalnu zaštitu, umjesto da potrošnju na Ukrajince ili imigrante.

Orbán vidi veliku bazu među svim ljudima koji su se sada našli izvan starog dvojnog poretka etabliranih stranaka, ističe jedna osoba koja je upoznata s premijerovim razmišljanjem.

Sanja o velikom euroskeptičnom bloku

Ankete u Europi dale su desničarskim strankama snažne poziciju. Čini se da će nacionalistički Evropski konzervativci i reformisti (ECR), predvođeni Talijankom Giorgiom Meloni, te radikalnija Grupa za identitet i demokraciju (ID), skupina francuskih i njemačkih ekstremno desnih stranaka, izboriti prednost na izborima za Europski parlament u lipnju na na račun zelenih i liberala.

Orbán sanja o ujedinjenju ID-a i ECR-a u jedan veliki euroskeptični blok, ali dvije grupe ostaju duboko podijeljene između relativnih umjerenjaka i ekstremista te oko pitanja podrške Rusiji. Njegova stranka, Fidesz, koja je 2021. bila prisiljena napustiti konzervativnu porodicu, nije članica nijednog bloka, ali bi prirodno odgovarala ECR-u da nije njenog stava o Ukrajini i Rusiji.

Mađarski čelnik vjeruje da će predstojeći izbori za Evropski parlament signalizirati novi politički poredak u Evropi nakon pobjede ekstremne desnice na prošlogodišnjim izborima u Nizozemskoj i vjerovatno kasnije ove godine u Austriji. Njegova je kalkulacija, kažu saveznici, da za nekoliko godina više neće biti sam u Evropskom vijeću. U međuvremenu će se Mađarska zalagati za labaviju i manje integriranu EU, kaže Bóka, što je cilj koji ujedinjuje sve euroskeptične stranke u Europi.

Pravi Orbanov cilj je narušiti ugled Komisije?

Nekoliko dužnosnika EU uključenih u rasprave s Mađarskom kažu da je cilj Orbánove taktike sukoba bio narušiti ugled komisije i njene zaštite vladavine prava. “Ovdje se radi o kontinuiranoj kampanji za prijenos moći s Bruxellesa na države članice. To je njegov plan”, kaže jedan visoki diplomat EU uključen u pregovore s Mađarskom.

Svaki daljnji kompromis Bruxellesa mogao bi naštetiti vjerodostojnosti mehanizma uvjetovanja, alata korištenog protiv Mađarske 2022. godine, kao i ugledu Von der Leyen u očima zastupnika Evropskog parlamenta i nacionalnih čelnika. Potrebna joj je podrška obiju strana kako bi ove jeseni dobila drugi petogodišnji mandat na čelu komisije.

Orbán se protivi drugom mandatu Von der Leyen i ocrnio ju je na predizbornim plakatima oblijepljenim po Budimpešti i drugim gradovima. Takvo potkopavanje ključni je dio njegove kampanje protiv Bruxellesa, kažu dužnosnici.

“On igra vrlo dugotrajnu igru i ima više vremena od većine”, kaže drugi diplomat EU prisutan tokom razgovora na vrhu: “Iskreno govoreći, on je bolji zakulisnim igrama od većine drugih”.

Konfrontacija s Bruxellesom služi za polarizaciju biračkog tijela, pretvaranje oporbe u neprijatelje i skreće pozornost sa stvarnih problema, kao što je slabo mađarsko gospodarstvo, kaže nezavisni zastupnik Hadházy: “Ne radi se o uvjerenjima ili ideologiji. Radi se o očuvanju vlasti”. “Ako su svi protiv njega, onda je on kod kuće borac za slobodu, barem za svoje birače. On ne podržava Rusiju ili Putina, nego Putinov sistem”, kaže Ágnes Vadai, oporbena parlamentarna zastupnica.