Kako se obilježava Badnji dan?
Badnji dan je dobio naziv po tome što se uoči Božića u kuću unosi badnjak. Dren je među starim slovenima označavao biljku koja donosi dobro zdravlje svim ukućanima, zato se obično dodaje badnjaku. U ranu zoru najmlađi i najstariji muškarac iz kuće odlaze u šumu i sijeku badnjak koji će uveče unijeti u kuću, a za badnjakom se unosi slama. Badnjak je, zapravo, drvo hrasta ili cera.
Badnjak predstavlja dolazak Isusa Hrista i zato se drvo presjeca sa posebnim obredom. Naime, grane badnjaka se sijeku iz tri puta, a ako to ne uspije onda se uvrnu i kidaju. Na mjestu odakle je badnjak uzet se obično ostavlja žito ili manje parče pogače. Ovaj običaj danas izumire usljed urbanizma, te je mnogima iz grada teško da ga ispoštuju. Danas se uglavnom badnjak kupuje na pijaci. Na Badnji dan važe posebni pozdravi: “Dobro veče, Badnjače” i: “Dobro veče i srećno vam Badnje veče”.
Tokom Badnje večeri i žene imaju svoj posao, a to je spremanje hrane za slijedeći dan i skrivanje poklona za djecu po kući. Smatra se da je Božić omiljeni praznik za decu jer tad dobijaju mnogo poklona. Domaćica skriva poklone, a djeca ih uveče traže po kući pijučući, taj običaj se tradicionalno zove pijukanje. Mama je “koka”, a djeca idu iza nje pijučući i skačući. Ovaj običaj predstavlja simbol ljubavi roditelja prema djeci i prilično je zabavan običaj za Božić kod Srba.
Sve pronađene poslastice djeca mogu da jedu tek sutradan, jer je Badnji dan posni dan, posljednji posni dan četvorodnevnog posta. Uveče se cijela porodica okuplja za stolom gde je pripremljena posna večera. Obično to bude riba, prebranac ili posne sarme. Poslastice koje se obično vezuju za Božić i badnje veče se uglavnom sastoje od hurmi, suvih šljiva, kajsija i raznih orašastih plodova.
Običaji za Božič kod Srba podrazumijevaju odlazak ispred crkve na Badnje veče i paljenje badnjaka. Tu , ispred crkve, počinje slavlje jer se okuplja veliki broj prijatelja, djeca se druže, a roditelji proslavljaju Badnje veče uz po koju čašicu rakije. Kada dođe ponoć to se svečano obilježava ponoćnom liturgijom za Božić i paljenjem svijeće.
Obilježavanje Božića po pravoslavnim običajima
Ujutru na dan Božića žena u kući pravi božićnu česnicu. Kad su u pitanju običaji za Božić česnica se mjesi ujutru, nikako noć prije Božića. Mjesi je majka, domaćica ili neka druga žena iz kuće. U česnicu se obavezno stavlja dukat, koji se prethodno iskuha u vreloj vodi i dezinfikuje kako bi sve bilo higijenski. Pored dukata su se ranije ubacivale još neke stvari u česnicu koje imaju razne simbole: grah, suho grožđe, zrno pšenice, grančica badnjaka, pa čak i pileća kost. Ove stvari označavaju ljubav, zdravlje, hranu, rodnu godinu i sreću tokom cijele godine.
Običaji za Božić u Srbiji nalažu da je ovo hrišćanski porodični praznik, odnosno da ne dolaze gosti. Jedini gost koji dolazi u kuću taj dan jeste položajnik. Uloga položajnika je da zapali grančicu badnjaka. On pozdravlja domaćina sa: “Hristos se rodi” ili “Srećan Božić”, dok domaćin otpozdravlja sa “Vaistinu se rodi”.
Smatra se da položajnik treba u kuću da dođe sasvim spontano, ali je u redu i ako se dogovorite sa nekim da vam bude položajnik, a najčešće je to prvi komšija. Prilikom paljenja badnjaka položajnik izgovara sljedeće riječi: “Koliko iskrica, toliko srećica. Koliko varnica, toliko zdravlja i parica.”
Običaji za Božić kod Srba nalažu da djeca idu od vrata do vrata i pjevaju božićne pjesmice, a domaćin je dužan da im da neki slatkiš. Najčešće su to čokoladice ili neki kolač. Ukoliko domaćin odbije da da neki slatkiš, smatra se da će mu čitava godina ići naopako. Djeca čak imaju pravo i da traže drugi poklon od domaćina ako im se ovaj što su dobili nije svidio. Stoga, pripremite se sa mnoštvo slatkiša i obavezno ih poklonite djeci ukoliko korinđaju na vašim vratima.
Manje poznati božićni običaji
Običaji za Božić kod Srba nalažu da mladići djevojkama poklanjaju crvene jabuke. Ako ih djevojke prihvate, to znači da će se ove godine vjeriti ili vjenčati. Ovaj lijepi običaj je danas u velikoj prestao da se poštuje. Još jedna stvar koja mnogima nije poznata jeste da za Božić ne treba pozajmljivati nikome novac, jer to simbolizuje da će se tokom cijele godine “stvari izlaziti iz kuće”. Loša sreća je i ukoliko ne vratite sve svoje dugove za Badnji dan ili Božić.
Božić valja provesti onako kako bismo htjeli da provedemo čitavu godinu. Zato se preporučuje da najprije odradite zadatke koji vam zadaju najviše muka i koje najviše odlažete, kako biste bili produktivni u cijeloj narednoj godini. Ako želite da vašoj porodici za Božić obezbijedite mnogo materijalne dobiti u narednoj godini to ćete učiniti tako što ćete na dan praznika donijeti nešto novo u kuću, piše espreso.co.rs.