Magazin

Šta je potrebno uraditi sa šljivom poslije berbe?

Plodovi šljive su veoma osjetljivi na nepovoljne promjene nakon berbe, kao što su omekšavanje, dehidratacija i pojava truleži.

FOTO: AGROKLUB
FOTO: AGROKLUB

Zbog toga, kako kaže stručnjak za voćarstvo iz Smedereva, Biljana Nikolić, ubrane plodove treba što prije transportovati iz voćnjaka u pakirnicu, skladište ili fabriku za preradu.

“Da bi se spriječilo kvarenje plodova, potrebno je da se oni poslije berbe što prije rashlade. Time se odstranjuje najveća količina toplote koju su plodovi primili iz spoljašnje sredine i koja vrlo nepovoljno utiče na njihovu trajašnost i kvalitet”, kaže savjetodavac i dodaje da se i disanjem plodova takođe oslobađa toplota koja dodatno povećava temperaturu ubranih plodova, piše Agroklub.

Berbu treba obavljati po suhom i tihom vremenu, najbolje u jutarnjim satima, kada spadne rosa i u popodnevnim kada prođe najtopliji dio dana.

Na koje načine rashladiti plodove?

Rashlađivanje ubranih plodova je obavezna mjera ako se planira čuvanje u hladnjači ili njihov transport na udaljena tržišta duži od 24 sata. Postoji nekoliko načina za rashlađivanje plodova.

Pročitajte još

“Najjednostavniji način je držanje plodova u hlađenom skladištu na temperaturi od nula do jedan stepen Celzijusa. U cilju smanjenja transpiracije plodova, potrebno je da se u komorama obezbijedi visoka relativna vlažnost vazduha”, kaže Nikolić i dodaje da je drugi način rashlađivanja pomoću forsiranog vazduha veće brzine kretanja.

Pomoću ventilatora hladan vazduh se, kako kaže, potiskuje da protiče između i oko bokseva sa plodovima. Brzina hlađenja je proporcionalna brzini kretanja vazduha, koja obično iznosi od jedan do šest metara u sekundi. Hlađenje šljive pomoću forsiranog vazduha je dva do pet puta brže u odnosu na obično hlađeno skladište.

Kod sorte šljive santa rosa utvrđeno je da je vrijeme potrebno za rashlađivanje plodova čija je temperatura bila 25°C na temperaturu od tri stepena iznosilo oko 65 minuta. Najefikasniji način rashlađivanja plodova je tzv. hidrohlađenje – hlađenje vodom“, kaže stručnjak za voćarstvo i dodaje da se plodovi potapaju u hladnu vodu, koja je hlorisana da bi se smanjila pojava gljivičnih bolesti, piše Agroklub.

Dodala je da je nedostatak hidrohlađenja to što utiče na veću pojavu truleži ploda u toku čuvanja.