Kada stigne kasno ljeto i jesen, domaće pijace i bašte preplavi prepoznatljiva tamnoplava boja. Šljiva je na našim prostorima tradicija — od nje pravimo legendarne džemove, knedle, pa i čuvenu šljivovicu.
Kada stigne kasno ljeto i rana jesen, domaće pijace i trpeze preplave šljive. Iako smo na našim prostorima navikli da ih gledamo uglavnom kroz prizmu džema, kompotâ ili tradicionalne rakije, šljiva je zapravo jedna od najmoćnijih ljekovitih voćki koje uspijevaju na našem podneblju.
Ringlo (Prunus cerasifera) je vjerovatno najotpornija voćka na našim prostorima. Ne smetaju mu ni mrazevi, ni loša zemlja, ni zagađenje, a zauzvrat nam daje plodove koji su, zavisno od faze zrenja, sve od ekstremno kiselih do medeno slatkih.
Šljive su za Bosnu i Hercegovinu mnogo više od običnog voća – one su dio nacionalnog identiteta, tradicije i, naravno, tečne magije po kojoj smo poznati širom svijeta. No, pored pekmeza i rakije, šljiva krije nevjerovatne naučne činjenice koje je svrstavaju u sam vrh "super-hrane".
Dok police trgovina preplavljuju egzotični plodovi s drugog kraja svijeta, često zaboravljamo na skromno stablo koje raste u gotovo svakom našem dvorištu.
Šljive su omiljeno ljetno i jesenje voće na Balkanu. Pravimo od njih kompot, džem, sušimo ih, a mnogi prave i rakiju.
Postoji li išta ljepše od mirisa pečenih šljiva koji ispuni cijelu kuhinju? Domaći pekmez donosi upravo tu čaroliju – jednostavan je za pripremu, mirisan i budi uspomene na djetinjstvo.
Ovo je jednostavni, tradicionalni recept za pripremu džema od domaćih šljiva bez dodavanja konzervansa i drugih nezdravih dodataka.
Gradačac, poznat kao voćarski kraj, ove godine suočen je s ozbiljnim izazovima. Izrazito visoke temperature tokom ključnog perioda vegetacije značajno su smanjile prinose voćarskih kultura, što je posebno pogodilo lokalne proizvođače čije se gazdinstvo oslanja isključivo na voćarstvo.
Niko ne može odoljeti pravom ukus džema od bilo kojeg voća, a posebno ako je on od šljiva.
Ovogodišnja berba šljive privodi se kraju, voćari iz Gradačca su zadovoljni prinosima, ali ukazuju na problem nedostatka radne snage koji bi u narednim godinama mogao biti još izraženiji.
Berba i otkup šljive na Majevici u punom je jeku.
Na području Brčko distrikta BiH ovogodišnji rod šljive kod sorti Čačanska rana i Čačanska ljepotica je zadovoljavajući, dok je umanjen rod kod sorte "Stenlejka" koja je najrasprostranjenija na prostorima Distrikta.
Plodovi šljive su veoma osjetljivi na nepovoljne promjene nakon berbe, kao što su omekšavanje, dehidratacija i pojava truleži.
U polju, poviše džamije u rogatičkom selu Žepa, nalazi se misteriozno stablo šljive. Koja je vrsta, niko ne zna, tvrdi vlasnik Esed Omanović, na čijem imanju rađa već decenijama.
U Gornjem Srebreniku u januaru je probeharalo drvo šljive.