Stiglo nam je proljeće, a sa njim i cvjetanje mirisne zove. Sirup od cvjetova sa dodatkom limuna odlično je osvježenje, ali i moćno pomoćno ljekovito sredstvo za naš organizam.
Ove godine, zahvaljujući visokim temperaturama u proteklih mesec dana, cvjetanje zove je poranilo. Osim u njenom mirisu, mnogi od nas uživaju i u napitku od cvjetova koji nije teško pripremiti.
Svaki dio ljekovit
Zova ili bazga, kako se još često naziva, evropska je biljka. Specifičnog je mirisa i oblika cvjetova, a uz to i vrlo ljekovita. Svi njeni dijelovi, kako korijen i cvijet, tako i plod, imaju brojne minerale i vitamine, čuvaju zdravlje i vitalnost, pa je preporučljivo da se nađe u svakoj kući.
A to ne bi trebalo da bude teško s obzirom na to da kod nas nema regiona u kome ne raste: po selima, obodima šuma, oko naselja, kanala. Uglavnom, tamo gdje su svijetla, topla i vlažna staništa bogata humusom. Ova višegodišnja biljka raste kao grm ili drvo na visini od tri do čak 10 metara.
Ima listove nazubljenih ivica, cvjeta u proljeće velikim bijelim cvjetovima, jakog i karakterističnog mirisa i arome poslije čega dozrijevanjem nastaju plodovi. To su bobice tamnoljubičaste boje, a krajem avgusta i početkom septembra kada budu potpuno zrele postaju sjajno crne.
Berba počela ranije ove godine
Veliki je saveznik u ublažavanju simptoma prehlade, jer jača imunitet. Osim toga, zova ima antivirusno i antimikrobno delovanje. Ljubitelji i dobri poznavaoci ljekovitog bilja tvrde da može pomoći kod akni, čireva, konjunktivitisa i kožnog osipa.
Djeluje kao laksativ i kao diuretik, te je dobra za bubrege. Koristi se u stanjima gdje je potrebno jače znojenje, a mnogi tvrde da je baš zbog toga odlična kao pomoć u mršavljenju. Tokom sezone svježi cvjetovi se koriste za pripremu sirupa ili osvežavjajućeg soka prijatnog ukusa tako da mnogi koji ovih dana vredno beru cvjetove zove cijele godine mogu da uživaju u aromi koja podsjeća na detinjstvo.
Berba obično počinje polovinom maja, kada su cvjetići potpuno otvoreni ali uslijed vremenskih prilika koje su obilježile ovo proljeće zova je poranila, te je ranije počela da cvjeta.
Kako napraviti sok i sirup?
Vesna Hinić iz Rume u Srbiji svake godine bere zovu i pravi sirup. Njena preporuka je da se bere tamo gdje je zrak manje zagađen.
“Berem je u šumi daleko van grada, tamo gdje nema saobraćaja. Zova mora biti potpuno čista zato što se ne pere, cvjetovi moraju biti snježno bijeli sa žutim prahom. Zato se zova nikad ne bereposlije kiše“, kaže ona.
Kako objašnjava, po starinskom receptu obično se nabere 40 cvjetova zove, ali ona zbog jače arome doda više i potopi ih u pet litara vode. Nakon toga, dodaje kilogram nasjeckanog limuna i narendanu koru od tri do četiri komada.
“Limun daje kiselkast okus, a korica posebnu aromu blage gorčine. Sutradan sve procijedim kroz gazu i to je sok.”
Ukoliko želite da napravite sirup, Hinićeva i za to ima provjeren recept.
“Ako se pravi sirup dodaje se šećer, na pet litara tečnosti stavim pet kg šećera da odstoji 24 sata. Mnogi će pomisliti da je to mnogo, ali kad izračunam koliko dobijem litara od te mjere dođem do zaključka da svaki litar sirupa sadrži samo 110 grama šećera, a to zaista nije puno”, priča naša sagovornica.
Obavezna pasterizacija
Sok sipa isključivo u staklene flaše i obavezno pasterizuje na najednostavniji način, tako što u lonac stavi flaše sa sokom naspe vodu i lagano zagrijava. Voda ne treba da proključa već da oko pet minuta lagano struji. Nakon toga, flaše izvadi u korpu, dobro pokrije da se postepeno hlade i time je proces pripreme sirupa završen.
Odlično rješenje da sačuvate sve dragocjene blagodeti, minerale i vitamine zove je da cvjetove osušite u hladu i tokom cijele zime pripremate čaj koji će između ostalog pomoći da se lakše preznojite kod bilo kog oblika prehlade i gripa. Zreli plodovi zove koji se mogu brati krajem ljeta su takođe zdravi. Ne jedu se svježi, ali od njih se može pripremiti pekmez, sok ili vino, piše Agroklub.