Bavio se proučavanjem kulturne istorije bosanskohercegovačkih muslimana. Znao je turski, arapski i perzijski jezik, prikupljao je usmenu predaju muslimana i prvi je započeo onomastička istraživanja u Bosni i Hercegovini. Bavio se književnim radom, podsjeća Historija.ba.
Sakupljao je narodne poslovice, popijevke, priče, pjesmice i izdao dvije zbirke “Narodno blago” i “Istočno blago”. Sakupio je i nekoliko stotina bajki i drugih oblika narodnog stvaralaštva, a napisao je i desetak originalnih priča za djecu ( “Mali orač”, “Moj prijatelj”, “Otac” i dr.).
U svojim pričama koje je skupio iz naroda Ljubušak je naslikao patrijarhalne oblike života i religiozno-duhovnu inerciju iz koje je pokušao probuditi svoj narod, prevashodno mlade. Izdao je dvije propagandne brošure: “Što misle muhamedanci u Bosni” i “Budućnost ili napredak muhamedanaca u Bosni i Hercegovini”. Godine 1891. pokrenuo je politički list “Bošnjak”
Također Mehmed-beg je bio i gradonačelnik Sarajeva.
Tokom mandata Ljubušaka na poziciji gradonačelnika (1893 – 1899) izgrađene su elektrocentrala, Vijećnica i Gradska tržnica, te regulisan tok Miljacke.
Zahvaljujući njemu, 1. maja, 1895. godine ulice Sarajeva osvjetljenje su električnim svjetiljkama, a Sarajevo je postalo jedan od prvih gradova na svijetu sa električnim tramvajem.
Ljubušak je istovremeno bio i pisac, kaligraf, sakupljač duhovnog narodnog blaga svoga naroda, te se smatra se jednim od utemeljitelja moderne bošnjačke kulture.
Krajem 19. stoljeća po Bosni i Hercegovini i susjednim krajevima bavio se sakupljanjem narodnog blaga. Objavio je nekoliko knjiga a poznata mu je knjiga “Narodno blago” (1888). U drugoj knjizi “Istočno blago” (1896) sabrao je i preveo nove turske, arapske i perziske poslovice i mudre rečenice.
Tarih na njegovom nišanu je s jedne strane na perzijskom, a s druge na bosanskom jeziku, a u arapskom pismu. Zapis je ispisan krupnim talik pismom na perzijkom jeziku, čiji sadržaj u prijevodu glasi:
“O uzvišeni (Bože), kada bi moj grijeh bio koliko planina Kaf,Ništa ne mari, jer je to naspram tvoje milosti neznana stvar”
Ova vrsta dokumenta potvrđuje da se Mehmed-beg čiji je pseudonim Munibi , bavio i književnim radom i da je bio “pametan čovjek”, “pjesnik, historičar i čovjek dobrih osobina”.
Kiraethana ili muslimanska čitaonica
Prvoj generaciji bošnjačkih pisaca, pripadali su Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Hilmi Mulabdić, Ibrahim-beg Bašagić i Mehmed Hulusija. Oni su radili na prilagodavanju Bošnjaka novim društvenim i političkim prilikama, propagirali čitanje štampe i suvremenih izdanja i činili sve na stvaranju osobnog nacionalnog muslimansko-bošnjačkog entiteta na osnovama političkih koncepcija austrougarske uprave.
Djela Mehmed-bega Kapetanović Ljubušaka:
Šta misle Muhamedanci u Bosni, 1886.Narodno blago 1887.Narodno blago 1888.Istočno blago 1896.Istočno blago 1897.
Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak kao pokretač nacionalnog lista Bošnjak
List Bošnjak pokrenula je grupa književnika sa Mehmed-begom Kapetanovićem na čelu. List je počeo da izlazi 1891. godine u Sarajevu i izlazit će sve do 1910. godine. To je prvi nacionalni list bosanskohercegovačkih muslimana. On izražava njihovu političku volju i spremnost da zajedno sa ostalim domicilnim stanovništvom pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti odlučno krenu putem vlastitog nacionalnog preporoda i da se na taj način odbrane od žestokog i nasrtljivog svojatanja koje je dolazilo preko Drine i Save. Tako je u Bošnjaku bosanska nacija i bosanski jezik našla u tadašnjoj društvenoj situaciji svoj puni i pravi narodni i književni izraz i uvjerenje da je moguće zajedno živjeti u Bosni i Hercegovini.
Do 1894. godine u Bošnjaku djeluje Riza beg Kapetanović (Sin Mehmedov), Safvet beg Bašagić i Edhem Mulabdić, koji je bio odgovorni urednik lista od 1892. do kraja 1894. godine. Riza beg Kapetanović, Safvet-beg Bašagić i Edhem Mulabdić čine “jezgro prve, starije generacije književnika okupljene oko “Bošnjaka”. Njih trojica istovremeno su i dala najvrijednija književna ostvarenja koja su uopće objavljena u Bošnjaku dok je izlazio i zato se njihovo djelovanje u ovom listu i naziva “fazom bujnosti”.
.