Sada razgovaramo sa MMF-om i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi – kazao je Schmidt.
Na početku svog svjedočenja, istakao je kako mu je drago što su se stvari pokrenule u BiH, što nije bio slučaj prethodnih godina zbog, kako je naveo, blokada predstavnika iz RS-a.
Sada su se ti predstavnici, dodao je, predvođeni entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom, vratili u institucije.
Na pitanje da li će koristiti tzv. Bonske ovlasti protiv političara iz RS-a, koji su u vlasti, a nalaze se na crnim listama SAD-a i Velike Britanije, Schmidt je odgovorio da bi volio da je ovo sada vrijeme Paddyja Ashdowna kada je bila snažnija podrška međunarodne zajednice, prenosi N1.
– Ponekad BiH volio da sam poput Ashdowna, on je radio u nekom drugom okruženju kada je bilo snažno prisustvo SFOR-a i imali smo međunarodnu policijsku strukturu.
Ne bih to odbacio, ali još uvijek ne bih koristio Bonske ovlasti. Više bih razmišljao o finansijskom uslovljavanju.
RS je jedan od siromašnijih dijelova BiH, treba novac i podršku. Očito da je Dodikova odluka da se nagradi Putina malo nas navela na neki drugi pravac.
EU i Njemačka su blokirali neki novac i sada razgovaramo sa MMF-om i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi.
To treba da ima dalekosežne posljedice, a ne samo da se ukloni jedna osoba.
Za 9. januar smo u RS-u imali jednu paradu koja je bila prikaz srpskog identiteta, a to nije srpski entitet nego multietnički.
Deveti januar se veže za Karadžića i ono što je najavio 1991. godine – zaključio je Schmidt.