Na nedavno održanim američkim “međuizborima”, na kojima se inače provjerava koliku podršku ima aktuelni predsjednik zemlje i vlast koju je postavio, Demokratska stranka ostvarila je historijsku pobjedu i preuzela kontrolu nad oba doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (Predstavničkim domom i Senatom), nanijevši težak politički poraz republikancima i administraciji predsjednika Donalda Trumpa.
Demokrati su uspjeli preoteti većinu, a za preuzimanje kontrole bio im je potreban neto dobitak od četiri mjesta, što su ostvarili pobjedama u tradicionalno čvrstim republikanskim utvrdama Teksasu, Kanzasu, Michiganu, Iowi, Sj. Carolini, Ohaju…
Kod nas se automatski postavilo pitanje šta bi to moglo sada biti drugačije kada je odnos SAD-a prema Balkanu u pitanju, ali i generalno kakve se promjene mogu očekivati na svjetskoj sceni?
Za komentar o izborima i rezultatima istih u SAD zamolili smo nekadašnjeg profesora emeritusa, na Univerzitetu Sjeverne Karoline u Charlotti, dr. Mirsada Hadžikadića.
– Pobjeda demokrata u Americi snažna je poruka Trumpu, ali i populističkim liderima širom svijeta, na početku je naglasio nas sagovornik.
Kaže da su ga iznenadili rezultati:
– U Sjedinjene Američke Države stigao sam u ponedjeljak, upravo kako bih mogao glasati na izborima u utorak. Očekivao sam pobjedu demokrata u utrci za Predstavnički dom Kongresa, dok sam mogućnost preuzimanja većine u Senatu smatrao realnom, ali znatno neizvjesnijom. Međutim, rezultati su nadmašili i moja očekivanja. Demokrati su ostvarili ubjedljivu pobjedu, osvojivši većinu u oba doma Kongresa. Posebno su zanimljiva velika iznenađenja na izborima za guvernere pojedinih saveznih država, uključujući i one koje su tradicionalno bile republikanska uporišta. Sveukupno gledajući, riječ je o teškom izbornom porazu Republikanske stranke i snažnoj političkoj poruci aktuelnoj administraciji.
Građani su ocijenili vlast u SAD
Hadžikadić ističe da su američki glasači pokazali visok nivo nezadovoljstva.
– Iako prebrojavanje glasova još nije u potpunosti završeno, zbog različitih vremenskih zona, načina glasanja i procedura brojanja glasova u pojedinim saveznim državama, ukupna slika je jasna. Američki birači izrazili su duboko nezadovoljstvo načinom na koji predsjednik Trump vodi zemlju, a posebno njegovim upravljanjem ekonomijom, rastućim troškovima života i sve izraženijim osjećajem ekonomske nesigurnosti.
Ovi izbori pokazuju da se povjerenje građana ne može trajno održavati političkom retorikom, podjelama i stalnim traženjem unutrašnjih i vanjskih neprijatelja. Na kraju, građani ocjenjuju vlast prema rezultatima i kvalitetu vlastitog života, rekao nam je profesor.
Rezultati ovih izbora, po Hadžikadiću, predstvaljaju snažan udarac aktuelnom političkom pristupu.
– Značaj ovih izbora, međutim, daleko nadilazi granice Sjedinjenih Američkih Država. Njihovi rezultati predstavljaju ozbiljan udarac političkom pristupu koji se zasniva na nacionalizmu, populizmu, političkoj polarizaciji i slabljenju demokratskih institucija. Trumpova politika nije utjecala samo na Ameriku nego je ohrabrivala slične političke pokrete i lidere širom svijeta. Zato bi ovaj izborni rezultat mogao označiti početak promjene globalnog političkog raspoloženja.
Pada podrška kongresne većine
Izbore su pomno pratili i američki saveznici koji su, smatra naš profesor, dobili jasnu poruku.
– Posebno je važna poruka američkim saveznicima, prije svega Evropskoj uniji i NATO-u. Demokratska većina u Kongresu mogla bi doprinijeti snažnijoj podršci transatlantskoj saradnji, međunarodnim institucijama i multilateralnom pristupu rješavanju globalnih problema. To ne znači da će američka vanjska politika odmah promijeniti smjer, ali znači da predsjednik Trump više neće imati podršku kongresne većine za provođenje svojih odluka.
Očekujem i da će se otvoriti više prostora za preispitivanje američke politike prema Ukrajini, Rusiji, Bliskom istoku i Kini, kao i za ozbiljniji odnos prema međunarodnom pravu, ljudskim pravima i klimatskim promjenama. Ipak, treba imati na umu da američki predsjednik zadržava značajna ovlaštenja u vanjskoj politici, zbog čega će se promjene vjerovatno odvijati postepeno, uz moguće političke sukobe između Kongresa i Bijele kuće, rekao nam je sagovornik Bosnainfo.
– Možda je najvažnija simbolička poruka ovih izbora to što pokazuju da demokratske institucije, uprkos svim pritiscima, još uvijek imaju sposobnost da koriguju politički smjer jedne države. Pokazuju i da populizam nije nepobjediv, da politička moć nije neograničena i da građani, kada prepoznaju da vlast ne ispunjava njihova očekivanja, mogu demokratskim putem pokrenuti promjene. Pobjeda demokrata nije samo poraz republikanaca na američkim izborima. Ona je i upozorenje populističkim i autoritarnim liderima širom svijeta da demokratske institucije i volja građana još uvijek predstavljaju najvažniju granicu političke moći, dodao je profesor.
Šta sve ovo znači za Zapadni Balkan, a posebno za Bosnu i Hercegovinu?
– Vjerujem da ovi rezultati otvaraju prostor za pozitivne promjene. U kombinaciji s političkim procesima i rezultatima glasanja u Srbiji, mogli bi doprinijeti stvaranju drugačijeg političkog ambijenta na Zapadnom Balkanu, u kojem bi se prednost davala demokratskim institucijama, vladavini prava, regionalnoj saradnji i konstruktivnom rješavanju otvorenih pitanja unutar država i među njima.
Također, očekujem da bi se pitanja korupcije, zloupotrebe političke moći i slabljenja demokratskih institucija mogla početi tretirati znatno ozbiljnije. To bi bilo posebno važno za Bosnu i Hercegovinu, kojoj je potrebna dosljednija međunarodna podrška izgradnji funkcionalnih institucija, a ne održavanju političkih struktura koje svoju moć zasnivaju na podjelama i stalnim krizama, rekao je naš sagovornik.
Ipak, ističe da ne treba očekivati brze promjene.
– Za male države poput Bosne i Hercegovine posebno je važan međunarodni poredak u kojem snaga prava ima prednost nad pravom jačega. Svako slabljenje međunarodnih institucija, demokratskih standarda i principa suvereniteta najteže pogađa upravo države koje nemaju dovoljno političke, ekonomske ili vojne moći da same zaštite svoje interese.
Ipak, ne treba očekivati brze i dramatične promjene. Američki predsjednik i dalje ima značajna ovlaštenja, posebno u vanjskoj politici, a promjena većine u Kongresu ne znači automatski i promjenu američke politike prema našem regionu.
Međutim, politička ravnoteža u Washingtonu sada se bitno mijenja. Demokratska većina u Kongresu može ograničiti određene poteze administracije, pojačati institucionalni nadzor i otvoriti prostor za drugačije političke prioritete, objasnio je profesor.
Važni predsjednički izbori
Za BiH je ovo, nesumnjivo, ohrabrujući razvoj događaja, ističe Hadžikadić.
– Suštinske i znatno brže promjene mogle bi uslijediti ukoliko demokrati pobijede i na predsjedničkim izborima 2028. godine. U tom slučaju mogli bismo očekivati značajniji zaokret u američkoj vanjskoj politici, uključujući i odnos prema Zapadnom Balkanu.
Za Bosnu i Hercegovinu ovo je ohrabrujući razvoj događaja, ali i podsjetnik da svoju budućnost ne možemo zasnivati isključivo na promjenama vlasti u drugim državama. Međunarodne okolnosti mogu otvoriti vrata, ali kroz njih moramo proći sami, vlastitim znanjem, odgovornošću, političkom zrelošću i spremnošću da gradimo demokratske institucije.
Ako se ovaj politički trend nastavi, američki izbori 2026. godine mogli bi ostati zapamćeni ne samo kao prekretnica u unutrašnjoj politici Sjedinjenih Američkih Država nego i kao početak šireg povratka demokratskim vrijednostima u svijetu. Hoće li se ta prilika pretvoriti u stvarne promjene, zavisit će od političke odgovornosti i odlučnosti demokratskih snaga, kako u Americi, tako i u Evropi i na Zapadnom Balkanu, zaključio je profesor dr. Mirsad Hadžikadić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.