Stručnjaci ističu da se isti plin prije izvozio u Njemačku. Postrojenje u blizini granice s Finskom svaki dan sagorijeva plin u vrijednosti od čak 10 miliona dolara. No nije stvar samo u cijeni i plinu. Naučnici su zabrinuti da će ogromna količina ugljičnog dioksida i čađi koja se stvara pri sagorijevanju plina dodatno pogoršati topljenje arktičkog leda.
Analiza Rystad Energyja, nezavisne energetske konzultatnske kompanije, pokazuje da se svakodnevno spali 4,34 miliona kubnih metara plina.
Građani Finske koji žive na granici s Rusijom još od početka ljeta upozoravaju na velike plamenove na horizontu koji stižu iz novog LNG postrojenja u Portovaju, sjeverozapodno od Sankt Petersburga. Portovaja se, inače, nalazi u blizini kompresorske stanice na samom početku plinovoda Sjeverni tok 1 koji transferira plin u Njemačku.
Podsjećamo, opskrba kroz Sjeverni tok 1 ograničena je od sredine jula za što Rusi krive “tehničke probleme”. No, jasno je da je riječ o političkom potezu Kremlja koji na ovaj način kažnjava Evropu za vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini.
Iako je izgaranje plina najnormalnija stvar u postrojenjima za preradu – obično se radi o tehničkim i sigurnosnim razlozima – razmjeri ovog izgaranja zapanjili su stručnjake.
“Nikada nisam vidjela da LNG postrojenje toliko bukti”, upozorava Jessica McCarty, stručnjakinja za satelitske podatke sa Univerziteta Miami u Ohiju. “Još smo s početkom juna registrirali ogromne plamenove koji jednostavno ne nestaju. Ostaju nenormalno visoki!”
Analitičari se slažu da paljenje nipošto nije slučajno i da je odluka o spaljivanju plina najvjerojatnije donesena iz operativnih razloga.
“Plinski operateri često oklijevaju zatvoriti postrojenja iz straha da bi ponovno pokretanje moglo biti tehnički teško ili skupo, a to je vjerojatno i sada slučaj”, izjavljuje Mark Davis, izvršni direktor firme Capteria, kompanije koja se specijalizirala za učinkovito spaljivanje plina.
Gazprom, vlasnik postrojenja u kojem se spaljuje plin, u međuvremenu, nije, naravno, odgovorio na zahtjeve za komentar o spaljivanju tolikih količina plina no pretpostavlja se da je odluka donesena u skladu s trgovinskim embargom Rusije.
“Možda su neki ventili pokvareni i ne mogu ih zamijeniti, zbog trgovinskog embarga oni nisu u mogućnosti proizvesti visokokvalitetne ventile potrebne u preradi nafte i plina”, komentira Esa Vakkilainen, profesorica energetskog inženjerstva s finskog univerziteta LUT.
U Rystad Energyju misle drugačije: “Ovo je podsjetnik na dominaciju Rusije na evropskom tržištu energenata. Ne može biti jasnijeg signala – Rusija može sutra rušiti cijene energije. Inače, to je plin koji bi se izvozio preko Sjevernog toka 1 ili nekakva njegova alternativa.”
Podsjećamo, cijene energenata širom svijeta eksplodirale su nakon što su ukinute mjere zabrane zbog Covida i kako su se ekonomije postupno vraćala u normalu. Ekonomije su najednom trebale više energije stvarajući pritom neviđeni pritisak na dobavljače. Na sve se nadovezala i ruska invazija na Ukrajinu koja je Evropu gurnula u potpuni energetski kaos, prenosi Jutarnji list.