Vlada aktivira fazu dva trostepenog plana za hitne slučajeve kada vidi visok rizik od dugoročne nestašice gasa i teoretski dozvoljava komunalnim preduzećima da prebace visoke cijene na industriju i domaćinstva i na taj način pomognu u smanjenju potražnje.
U drugoj fazi, tržište je i dalje u stanju da apsorbuje nedostajuće količine bez potrebe za državnom intervencijom koja bi započela u posljednjoj fazi.
Odluka, koju je najavio njemački ministar ekonomije, označava snažan pomak, posebno za najveću evropsku ekonomiju, koja je gajila snažne energetske veze s Moskvom još od hladnog rata.
Ministar ekonomije Robert Habeck je u izjavi rekao da je “situacija ozbiljna i da će doći zima”.
“Smanjenje isporuke gasa je ekonomski napad na nas od strane (ruskog predsjednika Vladimira) Putina”, rekao je on.
“Čak i ako to još ne možemo osjetiti: nalazimo se u plinskoj krizi”, dodao je Habeck.
Suočena sa opadajućim tokovima gasa iz glavnog dobavljača Rusije, Njemačka je od kraja marta bila u prvoj fazi svog plana za vanredne situacije, koji uključuje strožiji nadzor dnevnih tokova i fokus na punjenje skladišta gasa.
Rečeno je da, iako su skladišta plina trenutno popunjena do 58 posto kapaciteta – što je više nego u ovo doba prošle godine – cilj dostizanja 90 posto do decembra neće biti ostvaren bez daljih mjera.
Ruski dobavljač Gazprom prošle sedmice je smanjio protok preko gasovoda Sjeverni tok 1 na samo 40% kapaciteta, okrivljujući kašnjenje u povratu servisirane opreme zbog sankcija.
Desetak zemalja Evropske unije sada je pogođeno prekidima isporuke gasa iz Rusije, izjavio je u četvrtak visoki predstavnik EU za klimatsku politiku Frans Timmermans.
Rusija je već prekinula dotok gasa za Poljsku, Bugarsku, Holandiju, Dansku i Finsku zbog njihovog odbijanja da se pridržavaju nove šeme plaćanja, odnosno plaćanja gasa u rubljima.
Timmermans je rekao da je 10 od 27 zemalja članica EU izdalo “rano upozorenje” o snabdijevanju gasom – prvo i najmanje ozbiljno od tri nivoa krize identifikovanih u propisima EU o energetskoj sigurnosti.
“Rizik od potpunog prekida dotoka gasa sada je realniji nego ikada ranije”, rekao je on.
EU je uvozila 40% gasa od Rusije prije nego što je Moskva napala Ukrajinu. S opadanjem ruske ponude i rastućim cijenama plina, neke zemlje su povećale korištenje elektrana na ugalj, istovremeno insistirajući da je to privremeno i da neće osujetiti ciljeve klimatskih promjena, piše RSE.