Po tački 25. Berlinskog kongresa, BiH je 1878. godine osvanula kao dio Austro-Ugarske Monarhije.Ako zavirimo malo u austrougarski period Sarajeva, vidjećemo da je okarakterisan kao period industrijalizacije, razvoja, prilagođavanja zapadnoj kulturi i društvenih promjena. Tri najočitije i najveće promjene u Sarajevu koje su se desile dolaskom Austro-Ugarske su promjene u političkoj strukturi grada, arhitektonski stil, kao i promjene u obrazovnom sistemu.
Kako bi modernizovali Sarajevo te približili ga zapadnom svijetu, Beč je poslao vrhunske inžinjere i arhitekte u našu metroplu.
Rezultati su očuvani do dananšnjeg dana, ali zub vremena, a naročito rat(ovi) na ovim prostorima ostavili su težak trag na ovim spomenicima.
No, u posljednje vrijeme intenzivirane su aktivnosti na obnavljanju, samim tim i na očuvanju zgrada koje su nastale tokom ovog perioda.
Još je krajem marta gradonačenica Sarajeva Benjamina Karić javila da je postavljena skela na fasadi zgrade u ulici Titova 33 i Kaptol 1.
“Tamna i oronula fasada će uskoro zablistati onako kako dolikuje našem gradu. Radovi na fasadi broj 29 su završeni, na 27 su u toku. Na redu su fasade u Ulici maršala Tita 21, 17, 19 i Pruščakova 2 – 4. Vrijedno radimo za ljepše lice našeg Sarajeva”, kazala je Karić.
A ovih dana Sarajlije svjedoče prelijepoj novoj/staroj zgradi u Ulici Titova 27.
Završena je fasada u ulici Titova broj 27.
Skidamo skele i nastavljamo dalje, za ljepše lice našeg Sarajeva ❤️ pic.twitter.com/OBueO6dQe2
— Benjamina Karić (@BenjaminaKaric) May 12, 2023