Imala je veoma ekspresivan igrački stil, koji se bazirao na njenoj viziji plesova stare Grčke. Početkom XX vijeka prelazi u Evropu, gde pohađa časove baleta kod najvećih eksperata u Berlinu, Parizu i Moskvi.
Sa bujanjem avangardnih pokreta, njen ples je prepoznat kao dio nove umjetnosti. Takođe, privatni život ove lepuškaste i atraktivne igračice postaje priča za sebe. Kćerka koju je dobila sa prvim mužem, slavnim engleskim rediteljem Edvardom Gordonom Krejgom, i sin iz drugog braka tragično ginu u saobraćajnoj nesreći 1913. godine.
Ponovo se udaje godine za ruskog poetu Sergeja Jesenjina, no brak kratko traje jer Jesenjin sebi oduzima život. Isidora živi povučeno kao slomljena žena sve do 1927. godine. Baš te godine, kada je pronašla novu snagu i ponovo počela sa nastupima u Parizu, kada je njena slava konačno postala internacionalna, tragično gine u saobraćajnoj nesreći u Nici.
Preko Mihaila Fokina, jednog od svojih koreografa, u velikoj mjeri je uticala na razvoj baleta u XX vijeku, a sama je ostala veliki uzor mnogim generacijama balerina sve do danas. Njena autobiografija “Moj život” pojavila se godine, neposredno pred smrt veličanstvene igračice.