Dolazi nam zima, a sa zimom vječni problem zagađenja zraka.
U Sarajevu, posebno u zimskim mjesecima, prisutno je veliko zagađenje zraka, a kako potvrđuju izvještaji nadležnih institucija najveći problem u tom smislu predstavlja prisustvo PM10 čestica u zraku, koje imaju veliki broj prekoračenja od dozvoljene količine tokom godine.
Prvi put ovaj problem se nametnuo kao tema rasprave 1960-ih godina prošloga vijeka u većini jugoslovenskih republika i pokrajina, pa tako i u Sarajevu.
Javna stajališta su, da glavni problem leži u kućnim ložištima i saobraćaju. Međutim, studija, koju su uradili stručnjaci, a koja se tiče zagađenja zraka, ustanovila je još jedan problem, a to su koridori provjetravanja koje Kanton Sarajevo mora sačuvati da bi mogao računati na neku održivu budućnost i razvoj.
Bosanskohercegovačka prijestolnica je prošle godine u januaru bila među deset najzagađeniji gradova na svijetu i jedno vrijeme je držala prvo mjesto po zagađenosti.
Zabrana korištenja uglja
Tim povodom za Bosnainfo portal govorio je Rijad Tikveša Predsjednik Udruženja Eko tim.
“Nažalost grad Sarajevo ima tu nesreću da ima takav geografski položaj, odnosno da se nalazi u kotlini koja dolazi do izražaja u zimskom periodu. Najčešći razlog je taj što se u blizini tla, zrak u toku noći brže hladi. Hladni zrak pri tlu se ne diže, topli iznad njega se ne spušta, nema prirodnog vertikalnog zraka.U uslovima temperaturne inverzije hladni sloj zraka se ne miče, u njemu se zagađenje nagomilava i sa svakim danom trajanja temperaturne inverzije zrak je sve zagađeniji”, kazao je Tikveša na početku razgovora.
Vodeći uzroci zagađenja, očekivano, navedeni su način grijanja domaćinstava, saobraćaj, nepovoljan geografski položaj, kao i neplanska gradnja glavnog grada Bosne i Hercegovine, te nedostatak političke volje i nedostatak znanja.
“Jako je teško reći koji su to najveći zagađivači u Sarajevu, ima ih više. Mi imamo problem kućnih ložišta koja emitiraju od 50 do 60 posto zagađenja, saobraćaj 40 posto zagađenja, kao i visoke zgrade i njihov položaj koji sprečavaju prirodno strujanje vazduha. Sarajevo je i prije imalo ove probleme, pa su tako Austrougarski inžinjeri predlagali da se ne gradi ništa s lijeve strane Miljacke (Grbavica, Otoka), odnosno da taj dio grada ostane prazan kako bi bilo strujanja zraka”, kazao je Tikveša.
Može li Sarajevo po uzoru na London, Peking ili neke druge svjetske gradove riješiti svoj problem.
“Najbolja mjera bi se odnosila na zabranu korištenja uglja i prelazak na plin. Recimo u Evropi, u Pragu i u Krakovu su zabranili korištenje uglja u pojedinačnim ložištima iako je Poljska poznata kao najveći evropski proizvođač uglja. Sarajevo je početkom 80- ih godina uvelo plin, a procesom gasifikacija, odnosno uvođenje plina je znatno smanjena zagađenost. Međutim, danas je svima poznata ekonomska situacija u BiH, pa i svijetu izazvana inflacijom i rastom cijena, pa se tako građani okreću jeftinijim rješenjima. U drugim evropskim gradovima te mjere su puno strožije nego kod nas, a to se odnosi na granične vrijednosti. Neka sigurna granična vrijednost po naše zdravlje iznosi 50 mikrograma po metru kubnom za PM 10 čestice ili „grube“ čestice. PM10 čestice uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate, a nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva i ispušne gasove. Kod nas tek kada na mjernim stanicama ove vrijednosti dosegnu 300 ili 400 mikrograma, onda se poseže za nekim mjerama, kao što su par-nepar u saobraćaju i slično“, kazao je Tikveša.
Saobraćajna infrastruktura
Pitali smo Tikvešu koja su to rješenja koja se mogu poduzeti da bi grad Sarajevo poboljšao kvalitetu vazduha u zimskom periodu i šta Vlada KS radi po ovom pitanju.
“Postoji cijela paleta mjera kroz projekte i strategije koje se mogu poduzeti, ali nažalost ne vidimo puno napora od Vlade KS da nešto konkretnije uradi vezano za ovaj problem. Jedina dobra stvar po ovom pitanju su novi kapaciteti za javni prevoz, kao i nedavna rekonstrukcija tramvasjke pruge, novi trolejbusi, novi tramvaji. Unaprjeđenje javnog prijevoza u svakom smislu, kroz moderne centre za upravljanje saobraćaja, uredniji, kvalitetniji, tačniji javni prijevoz te povoljan za građane koji koriste isti. Cilj je na kraju da ljudi koriste više javni prijevoz nego vlastita vozila i tako bi direktno doprinijeli smanjenju zagađenja Sarajeva”, istakao je Tikveša za Bosnainfo.
Prema podacima Svjetske banke, od zagađenog zraka godišnje u Bosni i Hercegovini prerano umre preko 3.000 ljudi, od čega se 16 posto odnosi na Sarajevo i Banju Luku.
Analiza pokazuje da se devet posto ukupnog godišnjeg mortaliteta u BiH može pripisati zagađenju zraka.Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da kontinuirano izlaganje zagađenom sarajevskom zraku, naročito kod mladih, stvara stanje hroničnog oboljenja koje odrastanjem dovodi do vrlo teških oboljenja hronične opstruktivne plućne bolesti.
Pitali smo našeg sagovornika kako i na koji način građani se mogu zaštiti od zagađenja.
“Jako je važno da se prate parametri sa mjernih stanica. Ako su vrijednosti prekomjerne i osjetite da vas štipa za nos i oči, onda je najbolje koristiti zaštitnu masku. Vidjeli smo tokom pandemije izazvane koronavirusom koje sve maske imamo i kako iste funkcionišu. Maske koje na sebi imaju oznaku FFP 2 i FFP 3, mogu biti funkcionalne u zaštiti građana od aerosola, odnosno od najsitnijih čestica koje prodiru najdublje u pluća. Boravak na otvorenom treba svesti na minimum, pogotovo u kasnim večernjim satima”, zaključio je Tikveša.