Prema najnovijem izvještaju američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), svijet očekuje rekordnu proizvodnju žitarica u sezoni 2025./2026., dok istovremeno zalihe kukuruza padaju na najniži nivo od 2013. godine, piše Agrarheute.
USDA-ov mjesečni izvještaj WASDE pruža pregled globalne ponude i potražnje na poljoprivrednim tržištima, a najnovije brojke donose kombinaciju optimizma i upozorenja.
U proizvodnji pšenice prednjači Europa
Predviđaju da će globalna proizvodnja pšenice dosegnuti 808,5 miliona tona, što je dosad najviši nivo. Ključni rast očekuje se u Evropskoj uniji, Indiji, Velikoj Britaniji, Kini, Argentini, Rusiji i Kanadi. Samo u EU očekuje se prinos od 136 miliona tona, što je porast od 11,4% u odnosu na prošlogodišnjih 122,1 miliona tona.
Pad proizvodnje očekuje se u SAD-u, Australiji, Kazahstanu i Ukrajini, no povećanja u ostalim zemljama nadoknađuju te gubitke. Ukupna globalna zaliha pšenice trebala bi se blago povećati – za 500.000 tona, na ukupno 265,7 miliona tona.
S procjenom izvoza od 45 miliona tona, Rusija će ponovno biti najveći svjetski izvoznik pšenice. EU bi trebala povećati izvoz na 34 miliona tona, a rast izvoza očekuje se i u Argentini i Ukrajini.
S druge strane, zbog pojačane konkurencije, SAD očekuje pad vlastitog izvoza pšenice, dok će prosječna otkupna cijena u toj zemlji iznositi 5,30 američkih centi po bušelu – što je 0,20 centi manje nego prethodne godine.
Najveći prinosi kukuruza u SAD-u, Ukrajini i Argentini
Globalna proizvodnja kukuruza mogla bi doseći historijski visokih 1,265 milijardi tona. Ipak, potrošnja će ponovno nadmašiti proizvodnju, s rekordnih 1,274 milijarde tona – drugi put zaredom. Najveći prinosi očekuju se u SAD-u, Ukrajini i Argentini.
Rezultat ovakvog omjera proizvodnje i potrošnje bit će snažno smanjenje globalnih zaliha kukuruza – za 9,5 miliona tona, na ukupno 277,8 miliona tona. To je najniži nivo još od sezone 2013./2014.
SAD će uprkos padu tržišnog udjela ostati najveći izvoznik kukuruza. Prosječna cijena u toj zemlji trebala bi blago pasti na 4,20 američkih centi po bušelu – 0,15 centi manje nego prošle godine.
Tržišta reagiraju neujednačeno
Objava WASDE-ovog izvještaja izazvala je mješovite reakcije na tržištima žitarica. Cijene pšenice u Chicagu su pale, dok su evropske bilježile blagi rast. Na pariškoj berzi (Matif), cijena pšenice za septembarski ugovor zadržala se na 204,5 eura za tonu, ali je već dan poslije zabilježen blagi pad.
Kukuruz je također pokazao neujednačen trend. Junski ugovor na Matifu porastao je za 0,25 €/t, dok je avgustovski pao za 0,75 €/t, na 194,75 €/t. U Chicagu je kukuruz za julski ugovor završio na 447,26 US centi/bušel, što je 2,5 centa više nego dan ranije.