U kontekstu geopolitičkih prijetnji, nestabilnosti i carinskih ratova, Hrvatska mora pozicionirati proizvodnju hrane kao nacionalno-strateški prioritet. Sigurnost hrane, ponajprije samodostatnost u pokrivanju vlastitih potreba za prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima postaje pitanje nacionalne sigurnosti, rekao je Kovačević je na otvaranju 18. konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji, prenosi HRT.
Nastavio je da sada, kada su na stolu treće izmjene strateškog plana zajedničke prehrambene politike, u tom planu treba snažno povećati sredstva za investicije, tj. kako uz sredstva iz fondova EU-a treba pojačati nacionalna sredstva, barem na 100 milijuna eura godišnje i usmjeriti u investicije, povećanje kapaciteta, tehnologije i inovacije.
Očekuju zaokret u politici potpora, koje moraju biti regionalizirane i fokusirane na proizvodnje u kojima možemo biti konkurentni, jer se, kako je rekao, stvara osjećaj da se potiče sve, a zapravo se gubi fokus.
Ocijenio je da američke carinske prijetnje neće imati snažniji utjecaj na hrvatski izvoz, da u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, SAD sudjeluje u izvozu s 0,8 posto, ali da bi moglo biti šteta za partnere u EU-u, proizvođače alkoholnih pića, vina, maslinova ulja, sira i konditore. Ako ti proizvodi preplave europsko tržište, mogao bi nastati dodatni pritisak na hrvatsku proizvodnju i izvoz. No, dodao je da je s obzirom na najnovija događanja, moguće odustajanje od visokih carina.
Trendovi u poljoprivredi nisu dobri, velika je uvozna ovisnost
Kovačević je rekao da trendovi u hrvatskoj proizvodnji hrane i dalje nisu dobri – izvoz je lani povećan za više od 8 posto, izvoz je stagnirao, imali smo rekordni vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 2,4 milijarde eura, a u odnosu na 2023., u 2024. pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 67 na 61 posto.
Gotovo 97 posto vanjskotrgovinskog suficita čini izvoz žitarica i uljarica, a uvozimo velike količine mlijeka, mesa, povrća, voća, proizvoda na bazi brašna i škroba, visoko finalizirane proizvode, s najvećom dodanom vrijednosti. Dodao je kako velika uvozna ovisnost snažno generira inflaciju, koja je u prvom tromjesečju bila oko 4,4 posto, najveću kada je u pitanju inflaciji cijena hrane na razini EU-a.
Kovačević je rekao da snažni gospodarski rast u Hrvatskoj generiraju osobna i turistička potrošnja i investicije iz EU-ovih fondova, a to dugoročno nije održivo pa moramo jačati prerađivačku industriju i izvoz.
Spomenuo je pritom da izvozimo oko 50 posto pšenice, a uvozimo ogromne količine mlinsko-pekarskih proizvoda.