Stoga je u Sarajevu organizirana regionalna diskusija o temi “Koja uloga za umjetnu inteligenciju u izbornim procesima?”, a domaćini konferencije su Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć (International IDEA) i Finski centar za vladavinu prava (RoL Centre), u partnerstvu sa Centralnom izbornom komisijom BiH.
Učesnici diskusije ukazali su da se posljednjih godina upotreba alata umjetne inteligencije (AI) brzo širi usred entuzijazma, znatiželje, ali i da je prisutna zabrinutosti javnosti o njihovom utjecaju na demokratiju diljem svijeta.
Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić kaže da je tema vrlo atraktivna i o njoj se malo zna. Umjetna inteligencija u izbornom procesu može biti vrlo korisna, ali se može iskoristiti i u negativnom smjeru, za manipulaciju biračima i izbornom administracijom, te može smanjiti povjerenje u izborni proces – kazala je ona.
Podsjetila je da je BiH na lokalnim i općim izborima, 2020. i 2022.godine koristila samo jedan alat, a to je bio viber chat both kao interaktivni portal putem kojeg su se birači mogli informisati o procesu, kandidatima, načinu glasanja.
Alat je bio koristan, dodaje Hadžiabdić i očekuje se da bude aktivan i ove godine, „ali on nije predstavljao neku visokosofisticiranu umjetnu inteligenciju koja je, kao kompjutersko programiranje, u stanju potpuno imitirati ljudska ponašanja, percepcije i zaključivanje“.
Direktor International IDEA Sam van der Staak podsjeća da se umjetna inteligencija može koristiti u negativne ali i u pozitivne svrhe, jer se izborne kampanje sve više sele u online prostor, fotografije i poruke se prenose na precizniji i brži način. Jednostavno rečeno, kaže on, birači u kratkom vremenu mogu primiti veći broj informacija. Ovo je nova, važna i vrlo uticajna tema u svijetu, i mi se nadamo da će zapadni Balkan postati dio razgovora o toj temi – kazao je Staak i dodao da ne samo što države zapadnog Balkana organiziranjem diskusija mogu naučiti nešto o toj temi, već i zapadne države mogu naučiti iz iskustava država zapadnog Balkana.
Kao primjer, naveo je kako Albanija provodi elektronsko glasanje, kako se u BiH koristi tehnologija za fotoregistraciju i kako Sjeverna Makedonija koristi vještačku inteligenciju za borbu protiv dezinformacija.
Diskusijom se nastoji potaknuti zajedničko razumijevanje umjetne inteligencije među izbornim sudionicima, posebno analizom globalnog iskustva s alatima umjetne inteligencije i prisutnosti potencijalnih elemenata umjetne inteligencije u digitalizaciji izbora diljem zapadnog Balkana.
Diskusija se također bavi načinom na koji bi tijela za provedbu izbora zapadnog Balkana trebala pristupiti razvoju umjetne inteligencije u perspektivi pristupanja EU i ulozi EU kao regulatora i postavljača standarda na tom području.
Učesnici diskusije su predstavnici tijela za provedbu izbora iz regiona zapadnog Balkana, međunarodnih i domaćih vladinih i nevladinih organizacija i institucija, sveučilišni profesori, istraživači i stručnjaci iz BiH i inostranstva u oblasti umjetne inteligencije.