Dvije su zemlje tada započele približavanje koje je u prosincu 2023. rezultiralo potpisivanjem Atenske deklaracije o prijateljstvu i dobrosusjedstvu. No, nove napetosti izazvala je turska odluka o proglašenju dvaju morskih parkova u Egejskom moru i istočnom Sredozemlju, piše Deutsche Welle.
Povod za nove napetosti je odluka Turske od 15. avgusta o proglašenju dvaju morskih parkova. Park na sjeveroistoku Egejskog mora obuhvaća zaštićeno područje u vodama između grčkih otoka Limnos i Samotraki, dok se južni park nalazi istočno od Rodosa i obuhvaća grčki otok Kastelorizo. Grčka i Turska već se desetljećima spore oko svojih granica u Egejskom moru, prava gospodarenja i s tim povezanih zahtjeva, uključujući pravo na eksploataciju resursa poput nafte.
Grčko ministarstvo vanjskih poslova odmah je reagiralo i proglašenje parkova označilo kao “protupravno”. U priopćenju je navedeno da takav potez u područjima izvan turskih teritorijalnih voda nema pravni učinak. Grčki premijer Kirijakos Micotakis naglasio je na sjednici vlade 24. avgusta da želi njegovati dobre odnose sa susjedima, ali je poručio da se “područja pod grčkim suverenitetom temelje na međunarodnom pravu” i da ih je Grčka “u svakom trenutku spremna braniti”.
Nadmetanje u zaštiti mora
Nešto više od godinu dana ranije i Grčka je najavila dva morska parka, na Jonskim i Kikladskim otocima, ali unutar svojih teritorijalnih voda. Turska je tada u priopćenju poručila da bi “u zatvorenim ili poluzatvorenim morima, kao što su Egejsko i Sredozemno more, trebalo izbjegavati jednostrane mjere”. Sada je Turska, bez prethodnog dogovora, i sama proglasila vlastite morske parkove. Čini se da je zaštita prirode u najavama obiju zemalja imala sporednu ulogu. Umjesto da surađuju na zaštiti ekološki osjetljivog Sredozemlja, proglašavanje morskih parkova izgleda kao nova taktika za pokazivanje dominacije nad spornim morskim područjem.
Grčka je uvjerena da Turska morske parkove vidi kao sredstvo za dovođenje u pitanje suverenih prava grčkih otoka. Atena strahuje da je proglašenje dvaju parkova dio turske revizionističke doktrine “Mavi Vatan”, što na turskom znači “Plava domovina”. Tom doktrinom Turska polaže pravo na isključive gospodarske zone Grčke i Cipra te osporava suverenitet nad brojnim grčkim otocima. Ta doktrina, koja je dosad bila pretežno teorijsko-strateške prirode, sada se kroz zakonske inicijative u turskom parlamentu nastoji i provesti kako bi se formalizirali turski zahtjevi za većom kontrolom nad dijelovima Egejskog mora i istočnog Sredozemlja.
Utrka u naoružanju
Grčka, koja je zadovoljna postojećim stanjem u Egejskom moru, osjeća se ugroženom od vojno znatno bolje naoružane Turske. Zbog toga Grci intenzivno ulažu u borbene zrakoplove, fregate, podmornice i sustave protuzračne obrane. Prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), Grčka je od 2021. do 2025. zauzimala 19. mjesto u svijetu među najvećim uvoznicima velikih sustava naoružanja.
Kada Atena sklapa nove ili učvršćuje postojeće saveze, turski faktor uvijek ima ulogu. Tako je grčka vlada 2021., unatoč protivljenju oporbe, poslala raketne sustave Patriot u Saudijsku Arabiju kako bi zaštitila rafinerije, u vrijeme kada su Saudijci bili u političkom sukobu s Ankarom. Tokom posjeta saudijskom prestolonasljedniku, premijer Micotakis izričito je govorio o “destabilizirajućoj i kontraproduktivnoj” ulozi Turske. U međuvremenu su se odnosi Ankare i Rijada poboljšali, a Turska je 7. avgusta ove godine zajedno sa Saudijskom Arabijom i Pakistanom potpisala Obrambeni pakt iz Meke.
„Željezna kupola“ za Grčku
Imajući u vidu Tursku, Grčka je uspostavila i stratešku suradnju s Izraelom. Unatoč kritikama u Grčkoj zbog humanitarne situacije u Pojasu Gaze, premijer Micotakis i dalje njeguje bliske odnose s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. U grčkom ministarstvu obrane planiraju obrambeni štit iznad Egejskog mora po uzoru na izraelsku “Željeznu kupolu”. Projekt je nazvan “Ahilov štit” i trebao bi biti potpuno operativan od 2029. godine te štititi od svih zamislivih prijetnji, uključujući i one iz susjedstva.
Zasad grčki premijer Micotakis pokušava zadržati pomirljiv ton prema Turskoj. Međutim, najkasnije na proljeće 2027. u Grčkoj će biti održani novi parlamentarni izbori. Što se izbori budu više približavali, to bi za Micotakisa moglo biti veće iskušenje da zauzme čvršći stav i ponovno znatno zaoštri retoriku prema Turskoj, prenio je Index.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.