“Turska nije samo pouzdan partner. Ona je na području energije sasvim jasno usmjerena na rast”, izjavila je Reiche tijekom svog prvog službenog posjeta turskoj prijestolnici, piše Deutsche Welle.
Prilika za posrnulo njemačko gospodarstvo
Upravo je rast ono što posrnulom njemačkom gospodarstvu prijeko treba, a Njemačka je već sada najveći trgovinski partner Turske, gdje posluje 8600 njemačkih tvrtki. Ministrica Reiche smatra da tu leži velik potencijal jer Turska, usprkos vrtoglavoj inflaciji i kamatnim stopama višim od 30 posto, značajno ulaže u nove tehnologije, obnovljivu energiju, skladištenje električne energije i infrastrukturu.
Turski ministar trgovine Ömer Bolat pohvalio je postojeće partnerstvo u području energije vjetra i sunca te izrazio nadu u njegovo širenje. “Vjerujemo da će se ova uspješna priča u sljedećim godinama višestruko ponoviti i stvoriti nove prilike za ulagače i tehnološke tvrtke u našim zemljama”, rekao je Bolat.
Turska kao energetsko čvorište
Turska se već godinama nastoji pozicionirati kao čvorište za plin, naftu i električnu energiju, odnosno kao poveznica između Crnog mora, Bliskog istoka i jugoistočne Europe. Njemački opskrbljivač energijom Uniper, čiji je direktor Michael Lewis bio u delegaciji, želi pojačati svoj angažman u distribuciji i međunarodnoj trgovini prirodnim plinom u Turskoj. S druge strane, Frederik Doyé, šef za Europu u Siemens Energyju, vidi velike mogućnosti u proširenju održive elektroenergetske mreže u Turskoj i njezinom pretvaranju u vezu između središnje Azije i Europe.
Izazov ovisnosti o Rusiji
Oko 40 posto prirodnog plina u Tursku još uvijek stiže iz Rusije plinovodom TurkStream. Zbog ruskog rata protiv Ukrajine, Europska unija od Turske, kao zemlje kandidatkinje, traži da to promijeni. Turski ministar energetike Alparslan Bayraktar dao je naslutiti da Turska načelno želi postati neovisnija o ruskim energentima, no nije iznio konkretne podatke niti isključio nove projekte s Rusijom. Za njemački Uniper ruski plin u turskoj mreži predstavlja problem. Iz tvrtke poručuju da bi za potpunu suradnju Turska morala certificirati svoj plin kako bi bio u skladu sa sankcijama EU protiv Rusije.
Turska istovremeno intenzivno razvija nove izvore, poput uvoza ukapljenog plina (LNG) tankerima iz SAD-a, a turske tvrtke počele su i s eksploatacijom prvog velikog plinskog polja u Crnom moru. Uz to, Turska tradicionalno dobavlja plin iz Azerbajdžana, koji se plinovodom transportira do zapadnog Balkana, jugoistočne Europe i Italije, a planira se i povećanje tih količina. Ministar Bayraktar naglašava da je diversifikacija ključna riječ.
Pouke iz Zaljeva i regionalna konkurencija
Bayraktar je istaknuo kako ratna blokada Hormuškog tjesnaca, ključnog za transport nafte i plina, pokazuje koliko je opasno ovisiti o jednom opskrbnom lancu. “Mi kao Turska želimo, uz sve složeniju konfiguraciju energetskog tržišta, osigurati ne samo vlastitu sigurnost opskrbe, nego i energetsku sigurnost u regiji. Za to nam treba još više povezanosti”, rekao je. Te veze i vodove prema Bliskom istoku, Sjevernoj Africi i Europi mogle bi graditi i njemačke tvrtke. Iz turske delegacije poručeno je da bi kriza u Hormuškom tjesnacu srednjoročno mogla biti prilika za Tursku, koja se želi predstaviti kao sigurna alternativa Perzijskom zaljevu – svojevrsni drugi Dubai na Bosporu.
Neriješeni sporovi kao prepreka
Tokom razgovora u Ankari očito nije bilo riječi o sporu s Republikom Cipar oko velikih nalazišta plina. Turska polaže pravo na dijelove tog plinskog polja u ime sjevernog dijela Cipra, koji protupravno okupira više od 50 godina, što Republika Cipar i EU odbacuju. Dok Cipar planira sljedeće godine započeti s eksploatacijom plina i transportirati ga u Egipat, Turska želi sama eksploatirati to polje te je najavila gradnju plinovoda od Cipra do turske luke do 2028. godine. U pozicioniranju kao energetskog čvorišta u istočnom Sredozemlju, Turska se natječe i s Grčkom, koja je proširila svoje kapacitete za prihvat LNG-a.
Osjetljiva pitanja ostala po strani
Nije poznato je li njemačka ministrica Reiche u Ankari načela i osjetljive teme poput nedostatka vladavine prava i suzbijanja slobode medija. Prije sastanaka izjavila je samo da i kod dobrih partnera postoje neugodne teme, ali da se o njima ne raspravlja javno pred mikrofonima. Deutsche Welle, izvor ovog članka, napominje da je i sam izravno pogođen jer se protiv jednog njihovog dopisnika u Ankari vodi sudski postupak zbog navodnog “omalovažavanja predsjednika i turskih institucija” te “širenja obmanjujućih informacija”. Intendantica DW-a traži obustavu postupka, ističući da on pokazuje kako se kritički glasovi ciljano pokušavaju ušutkati.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.