Predsjednici država i vlada Evropske unije su se dugim aplauzom oprostili od dosadašnjeg premijera Italije i nekadašnjeg predsjednika Evropske centralne banke Maria Draghija.
Ali i on je u svom posljednjem nastupu pred evropskim partnerima govorio o najvećem izazovu Unije: ratu u Ukrajini.
– Putin ne može pobijediti u ovom ratu. On ne smije pobijediti – izjavio je Draghi.
To je i zaključak Evropske unije.
– Ona će povećati pritisak na Rusiju kako bi okončala njen agresivni rat – izjavio je predsjednik Vijeća Charles Michel i to je bila formulacija koju je mogao prihvatiti i mađarski premijer Orban, uprkos njegovom protivljenju sankcijama protiv Rusije jer “štete mađarskoj ekonomiji”.
No, koji će stav biti nove vlade u Rimu, to je teško reći. Još prije nekoliko dana se u italijanskim medijima partner u novoj vladi Silvio Berlusconi hvalio “slatkim pismima” koje još uvijek razmjenjuje s Putinom.
Podrška Ukrajini u svim oblicima
Ipak, na sastanku na vrhu Evropske unije se i dalje pokazala neograničena solidarnost i podrška Ukrajini, kako na njenom putu u EU, tako i u podršci svake vrste.
– Već ove godine je Ukrajina dobila 19 milijardi eura pomoći – izjavila je predsjednica EK Ursula von der Leyen, a sličan iznos je predviđen i za sljedeću godinu.
Podržana je i opsežna obuka ukrajinskih vojnika gdje i Njemačka učestvuje sa zapovjedništvom, makar nije prošla inicijativa tri baltičke zemlje osnovati poseban sud za ratne zločine koje su počinili Rusi u ovom ratu.
Evropskim čelnicima se čini da je za početak dovoljno što i Međunarodni sud u Hagu već sakuplja dokaze za moguće zločine, a Evropska komisija bi trebala provjeriti, treba li učiniti više od toga.
No, isto tako je upućeno upozorenje i Bjelorusiji da obuzda svoju podršku Putinu u ovom ratu jer bi je inače mogle čekati nove sankcije.
Evropski vrh je morao prozvati i Iran zbog isporuke oružja Rusiji i tu je belgijski premijer de Croo izjavio kako je EU “spremna” na nove sankcije protiv Teherana ako bude dokaza za nove isporuke oružja.
Tim više što ruska vojska takve iranske navođene projektile koristi protiv civila i civilne infrastrukture, što je po mišljenju premijera Latvije Karinsa “jasni ratni zločin”.
Više članica EU, baš kao i stalna članica Vijeća sigurnosti Velika Britanija traže od UN-a procjenu je li Iran već i tako krši rezolucije Svjetske organizacije.
EU “naučila lekciju”
Velika saglasnost vlada i oko pitanja odnosa s Kinom.
Njemački kancelar Olaf Scholz je i u Briselu izjavio kako je “jasno” da vladaju “potpuno različite predodžbe o uspješnom društvu i vlade” između Kine i Evrope, i kako se “ne treba imati iluzija, s kim se tu ima posla”.
Tu je i von der Leyen upozorila na moguću zavisnost o ekonomiji i sirovinama iz te zemlje i kako je Evropa već s Rusijom “naučila lekciju”.
Kineske firme su u vlasništvu ili nadziru već više važnih infrastrukturnih firmi – poput luka u Francuskoj, Grčkoj, Španiji, Belgiji i Nizozemskoj, što je i po mišljenju francuskog predsjednika Macrona bila “greška”.
Ipak, njemački kancelar nije jasno odbio mogućnost kineske akvizicije jednog pristaništa u Hamburgu, a već u novembru namjerava, nešto kasnije će i Macron posjetiti Kinu.
Jer po Scholzovom mišljenju, ne želi se prekinuti globalna saradnja, ali se moraju gledati i vlastiti interesi.
Nešto manje sloge je bilo oko pitanja plina.
Zahtjev petnaestak članica da se postavi maksimalna cijena po kojoj bi se plin kupovao nije našao podršku jer kada je riječ o ukapljenom plinu, onda se postavlja pitanje bi li on uopće bio ponuđen Evropi.
Ipak, dogovoren je vremenski ograničen mehanizam kojom bi se spriječile oscilacije i špekulacije na tržištu plina, a ministri za energiju EU bi trebali razraditi formiranje zajedničke akvizicije plina na svjetskom tržištu.
Tako nešto, gdje bi čitava EU nastupila kao jedan kupac je decenijama uspješno sprječavao upravo ruski Gazprom koji je uporno tražio pregovore – i postizanje cijene sa svakom pojedinom članicom posebno.
Ali ovako ili onako, malo je vjerovatno da će Rusija ikad više biti u mogućnosti nametati svoju volju čitavoj Evropskoj uniji i u tom pitanju, prenosi Deutsche Welle.