Ovaj hitan brifing imao je jednu svrhu uvjeriti predsjednika Joea Bidena da Vladimir Putin sprema invaziju na Ukrajinu. I dok je njihov cilj bio uspješno izvršen, Washington je imao mnogo više poteškoća uvjeriti ostale europske čelnike da će doći do sukoba. Francuzi i Nijemci inzistirali su na tome da postoji šansa za diplomacijom, dok su Amerikanci i Britanci polagali vrlo malo nade u nagodbu s Moskvom.
Višemjesečno istraživanje novinara Washington Posta o događajima koji su prethodili ratu u Ukrajini temelji se na opsežnim intervjuima s više od trideset visokih dužnosnika SAD-a, Ukrajine, Evrope i NATO-a.
Došli bi sa sjevera
U ljeto 2021., nekoliko mjeseci prije nego što su predsjedniku Bidenu prezentirali zaključke svog izvještaja, obavještajci su promatrali kako Putin mobilizira desetke tisuća vojnika i slaže tenkove i projektile duž ukrajinske granice. Otkrili su i da je Putin naglo povećao financiranje vojnih operacija, dok je njegov odgovor na pandemiju ostao nedovoljno financiran.
Obavještajna analiza, temeljena na satelitskim fotografijama, prisluškivanim razgovorima i izvorima, predstavljala je detaljne ratne planove predsjednika Putina za potpunu invaziju na Ukrajinu.
Prema obavještajnim podacima, Rusi bi došli sa sjevera, s obje strane Kijeva. Napad bi se dogodio zimi kako bi tvrda zemlja učinila teren lako prohodnim za tenkove. Formirajući kliješta oko prijestolnice, ruske su trupe planirale zauzeti Kijev za tri do četiri dana. Ruske specijalne snage pronašle bi i uklonile predsjednika Volodimira Zelenskog, ubile bi ga ako bi bilo potrebno i postavile marionetsku vladu koja je naklonjena Kremlju.
U isto vrijeme, ruske snage će doći s istoka i proći kroz središnju Ukrajinu do rijeke Dnjepar, dok će trupe s Krima preuzeti jugoistočnu obalu. Te bi akcije mogle potrajati nekoliko sedmica, predviđali su ruski planovi.
Obučavanje vojske
Biden je sa sastanka izašao uvjeren kako Putina treba ili odvratiti ili mu se suprotstaviti te da SAD ne smije djelovati sam. Ipak, NATO nije imao jedinstveni dogovor oko toga kako se nositi s Moskvom, a kredibilitet SAD-a bio je slab. Nakon katastrofalne okupacije Iraka, kaosa koji je uslijedio nakon povlačenja SAD-a iz Afganistana i četiri godine nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da potkopa savez, malo ko je vjerovao da bi Biden mogao učinkovito predvoditi odgovor Zapada na ekspanzionističku Rusiju.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i bivša njemačka kancelarka Angela Merkel godinama su komunicirali s Putinom i bilo im je teško povjerovati da je toliko iracionalan da pokrene rat. Čak i kada je 18. februara Biden nazvao čelnike nekoliko NATO saveznika i rekao im najnoviju američku analizu, jedino su Velika Britanija i Baltičke zemlje povjerovale da će Rusija napasti Ukrajinu.
Bidenovi savjetnici bili su uvjereni da će se u slučaju napada Ukrajina boriti. SAD, Britanija i druge članice NATO-a provele su godine obučavajući i opremajući ukrajinsku vojsku, koja je bila profesionalnija i bolje organizirana nego prije ruskog napada na Krim i istočnu regiju Donbas sedam godina ranije. Oružje koje su isporučili bilo je prvenstveno malokalibarsko i odbrambeno kako se ne bi doživjelo kao provokacija Zapada i isprovociralo Treći svjetski rat.
Biden je krajem 2021. poslao direktora CIA-e Williama J. Burnsa u Moskvu da Putinu prenese poruku – znamo šta namjeravate i ako izvršite invaziju, bit će teških posljedica.
Putin se tada požalio na širenje NATO-a i nelegitimnost ukrajinske vlade. “Izrazio je prezir prema predsjedniku Zelenskom kao političkom vođi”, prisjetio se Burns, koji je izvijestio Bidena da je nakon razgovora “razina moje zabrinutosti porasla”. U decembru je Biden odobrio dodatnih 200 miliona dolara pomoći u oružju koje će se izvući iz američkih zaliha, uz dodatnih 60 miliona dolara koje je već odobrio za slanje Ukrajini u avgustu.
“Pojest će nas”
U isto vrijeme, Kijev se žalio kako američki obavještajci s njima ne dijele dovoljno informacija. Američki su dužnosnici bili sumnjičavi prema osjetljivim informacijama koje su dijelili s Ukrajincima, bojeći se da bi mogle završiti u rukama Moskve.
Burns se 12. januara sastao u Kijevu sa Zelenskim te mu je rekao da mora ozbiljno shvatiti svoju ličnu sigurnost. Ukrajinski se čelnik zabrinuo da planiraju maknuti ukrajinsku vladu s puta i uspostaviti režim koji podržava Kremlj, a sile NATO-a će tražiti pregovaračko rješenje s Moskvom oko Ukrajine. “Siguran sam da je neko bio stvarno zabrinut što će se dogoditi sa mnom i mojom porodicom”, rekao je Zelenski. “Ali, neko je vjerovatno želio samo što brže završiti stvari. Mislim da većina ljudi koji su me zvali – pa, gotovo svi – nisu vjerovali da se Ukrajina može suprotstaviti ovome i ustrajati.”
Zelenski je odbio upozoriti Ukrajince da se pripreme za rat jer bi to, smatrao je, samo ekonomski oslabilo zemlju i olakšalo Rusima da je zarobe.
“Ne možete mi jednostavno reći: ‘Slušajte, trebali biste sada početi pripremati ljude i reći im da moraju spremiti novac, trebaju spremiti hranu'”, prisjetio se Zelenski. “Da smo to priopćili – a to su htjeli neki ljudi, neću ih imenovati – onda bih od prošlog oktobra gubio sedam milijardi dolara mjesečno. Naš unutarnji osjećaj bio je u pravu: ako posijemo kaos među ljudima prije invazije, Rusi će nas pojesti. Jer za vrijeme kaosa ljudi bježe iz zemlje.”, piše Slobodna Dalmacija.