Svijet

Ovo je novi svjetski poredak. Evo kako će svijet sada izgledati

Velike vojne vježbe uvijek šalju jasne signale, a u slučaju rusko-kinesko-indijske vježbe ‘Vostok 2022‘ jedan je upućen i Njemačkoj

FOTO: PIXABAY
FOTO: PIXABAY

Na ruskoj vojnoj vježbi “Vostok 2022” na istoku Rusije sudjeluje i Kina, kao i 2018. godine, ovaj put čak s dijelovima svih triju rodova vojske kopnenim, mornaričkim i zračnim. To jasno pokazuje da se vojna saradnja Kine i Rusije intenzivira.

S obzirom na rusku invaziju u Ukrajini to je za Vladimira Putina važan znak: unatoč njegovom brutalnom ratu, on nije potpuno izoliran na svjetskoj političkoj pozornici. Na vojnoj vježbi ovaj put sudjeluje i Indija.

Sve to su nagovještaji novog svjetskog poretka koji se polako stvara, piše u članku za Deutsche Welle Jörg Himmelreich, profesor na École Supérieure de Commerce à Paris (ESCP), koji je još 2007. u časopisu “Internationale Politik” Njemačkog društva za vanjsku politiku upozoravao na opasnost ponašanja ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Dvije autokracije Rusiju i Kinu povezuje zajednički geopolitički interes da se napusti sadašnji svjetski poredak u kojem vodeću ulogu ima SAD. Osobito Narodna Republika Kina želi, prema planu Xija Jinpinga, 2049., dakle stotinu godina nakon osnutka, postati vodeća svjetska velesila, navodi autor. Putin pak želi ponovno podjarmiti teritorije nekadašnjeg Ruskog carstva u Evropi.

Geostrateške paralele

Pritom se dvije autokracije nadopunjuju u vojnim izazovima SAD-a, a da se međusobno ne ometaju. Ruska vojska izaziva SAD i NATO na zapadu euroazijskog područja, prije svega na kopnu. Kina s druge strane jača prije svega svoju flotu na Pacifiku, među ostalim svojim trećim nosačem aviona koji je sama izgradila. Pritom Kina otprilike od početka ovog stoljeća u svakom pogledu nadmašuje Rusiju.

Jedina iznimka je ruski nuklearni potencijal. Nasuprot gotovo milion ruskih vojnika, nalazi se dva miliona kineskih vojnika.

Kina već danas ima najveći bruto društveni proizvod u svijetu, Rusija samo sedminu od toga – otprilike onoliko koliko i Italija. Tehnološki je Kina na mnogim industrijskim područjima već odavno na zapadnoj razini, dok Rusija uglavnom ovisi o iskorištavanju svojih sirovina. Svoj plin ona već sada spaljuje jer sve manje može prodavati Evropi. Svoju naftu može prodavati Kini i Indiji samo kako bi pokrila proizvodne troškove.

Kina želi, za razliku od Indije, svjetski poredak suoblikovati sve više prema vlastitim nacionalnim sigurnosnim interesima – njezina sve agresivnija politika u južnom i istočnom Kineskom moru to jasno pokazuje.

Xi Jinping sve jasnije pokazuje da teži aneksiji Tajvana. Za buduću kinesku politiku će biti presudno kako će Zapad obuzdati rusku invaziju na Ukrajinu. Peking to pomno prati s obzirom na svoje težnje u odnosu prema Tajvanu, piše Jutarnji.

Prihvati notifikacije