Gradi svijest
Ako djeci nikad nije dosadno, neće saznati koliko je njihov svijet zapravo zanimljiv. Znatiželja se njeguje kada mala djeca dobiju priliku istraživati svoju okolinu. Čak i najjednostavnije stvari poput škripanja snijega pod nogama ili praćenja leptira mogu biti prekrasne.
Budući da dječji raspon pažnje, samokontrola i druge vještine izvršnog funkcioniranja nisu u potpunosti razvijeni, njima je teže nego odraslima oduprijeti se smetnjama. Dakle, razdoblja dosade, tijekom kojih mogu usporiti i pogledati oko sebe, mogu biti iznimno korisna za njihov mozak u razvoju.
Osigurava umu odmor
Anksioznost je najčešći emocionalni problem kod djece, a pogađa više od 20 posto adolescenata, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Iako dječji mozak treba stimulaciju, potreban mu je i odmor. Nemojte odbaciti staromodno buljenje u prazno – utvrđeno je da sanjarenje poboljšava radnu memoriju i kognitivne vještine, prema studiji iz ožujka 2012. objavljenoj u američkom časopisu Psychological Science.
Neki od načina da to učinite je da svojoj djeci osigurate nekoliko večeri tjedno gdje nemaju nikakvu organiziranu aktivnost. Također možete uspostaviti zone bez ekrana, primjerice u automobilu ili u javnom prijevozu, tako da djeca mogu upijati zanimljive prizore i zvukove oko sebe.
Potiče kreativnost
Kreativnost ne znači samo umjetnost već i razvoj novih ideja i rješavanje problema na inovativne načine. Kako bi postala kreativnija, djeca trebaju vrijeme za razmišljanje i motivaciju za smišljanje novih ideja. Redovito rješavanje problema može pomoći djeci da s vremenom razviju složenije vještine rješavanja problema koje su ključne za snalaženje u svijetu koji se brzo mijenja.
Potiče neovisnost
Natjerati djecu da idu s jedne aktivnosti na drugu ili ih prepustiti elektroničkim uređajima ne pomaže im puno u stjecanju neovisnosti, smatra Suzanne Bouffard, autorica knjige The Most Important Year: Pre-Kindergarten and the Future of Our Children. Upravo je to roditeljska greška zbog koje mnogi mladi nisu u stanju upravljati svojim vremenom ili preuzeti odgovornost za sebe, prenosi Index.hr.
Dok je strukturirana igra dobra, a aktivnosti pomažu djeci u izgradnji vještina i socijalizaciji, nestrukturirana igra (koja obično dolazi s trunkom dosade) pomaže im u izgradnji drugih vrijednih vještina, kao što su rješavanje sukoba, društvene vještine, samozastupanje, samopouzdanje i otpornost.