Život

Čika Ršum: I danas su djeca radoznala i pametna. Ali ta radoznalost lako potone u odluci neke majke da joj kćerka bude balerina ili glumica

“U današnje surovo vrijeme u kome se dešavaju mnoge zastrašujuće situacije, roditelji uvijek moraju da budu ikona djeci.” – kazao je čika Ršum, omiljeni dečji pjesnik.

FOTO: ILUSTRACIJA/LUPILU.HR
FOTO: ILUSTRACIJA/LUPILU.HR

“Vaspitanje i prosvjetni segment djelovanja je veoma važan za formiranje profila cijelog naroda. Kako će ljudi izgledati, da li će biti mudri, lijepi, kreativni, pametni, sve se to formira u detinjstvu. Najčešće ti naši vlastodršci to ne razumiju, utoliko šta od njih zavisi na koji način ćemo djecu načiniti mudrima, pametnima, kreativnima. Vrijeme nam prolazi, ono je neumitno”, naglasio je Ršumović.

Pročitajte još

On smatra da bi društvo trebalo da nešto učini povodom toga da učitelji i nastavnici u školi dobiju status službenog lica.

Ističe da taj status imaju vatrogasci i policija, i da bi prosvjetni radnici morali “da budu uvažavani od javnosti, novinara, nas pjesnika i djece, ali i od sebe samih”.

Kao autor više od 90 knjiga za djecu, Ršum je uvjeren da djecu moramo posmatrati, ali da nijednog trenutka ne smijemo da im uskratimo tu slobodu.

“Čuvena Marija Montesori je preporučila, na nama je da bebu rodimo, da proizvedemo, a beba će sama da napravi čovjeka. Sloboda je zdrava, a zapravo ona i ne postoji, već postoji samo – borba za slobodu. Kroz tu borbu mlad čovijek treba da prođe i stekne jedno iskustvo koje će upotrebljavati u cijelom svom životu, da uvijek bude na dobroj strani, da bude kreativan”, kaže Ršumović.

On kaže da tamo gdje se u vaspitanju pretera sa djecom u slobodi, dolazimo do situacije da klinci misle da mogu da urade bilo šta, bez neke prave kazne.

”Ta vrijednosna granica dokle se smije ići, a odakle se smije biti tolerantan, kao da ne postoji. Kada se tolerancija potroši, treba da postoji neki kazneni sistem”, analizirao je pjesnik.

Ršumović kaže da su nekada učenici i te tako poštovali svoje nastavnike i da se podrazumjevalo da đaci ustanu kada nastavnici uđu u učionicu.

“Neki to pogrešno nazivaju recidivom prošlosti. Uopšte se ne slažem sa takvom ocjenom”, kazao je Ršumović.

On veruje da je to nešto do čega se došlo iskustveno, od Svetog Save do danas, do Duška Radovića, koji je govorio “pustite djecu”, ali ne da budu bez kontrole, jer ta kontrola mora biti razumjevanje između odraslih i djece, tolerancija.

“Ja sam bio vaspitavan od malih nogu na slijedeći način: Roditelji moraju biti prva ikona djeci. Druga ikona da im bude učitelj u školi. Treća ikona poslodavac u nekom preduzeću. Na kraju četvrta ikona, ona prava, a to je onaj odozgo. On treba da bude korektiv u tom vaspitnom lancu”, naglasio je.

Čika Ršum upozorava i na jednu veliku grešku koju kao društvo pravimo, a to je da smo u potpunosti napustili prirodu.

“Kao da mislimo da smo jači i pametniji od nje, to je nevolja, a inače da nije tako, mi se ne bismo tako besomučno ponašali. Recimo, bukva, potpuno je istrebljena iz Šumadije, hrast također.

Pjesnik kaže i da nije tačno da najmlađi treba danas da se pokriju ušima, već da je to problem roditelja, koji možda imaju rupu u mentalitetu ako nisu naučili dijete obavezama.

“Odgovornost mora da ima prije svega – roditelj. Kada sam rekao da sam bio vaspitan ličnim primjerom svojih roditelja, to je apsolutno sigurno. Ja i dan danas svog dedu, oca Mihajla ili majku Milesu citiram. To što su mom bratu Milivoju i meni govorili, činili i radili je Biblija našeg opstanka”, istakao je pjesnik.

Pisac se prisjetio da mu je otac govorio da “nije nesreća kada se sukobe pravda i nepravda, to se lako riješi, već kada se suoče dvije pravde”.

“Bio sam direktor pozorišta Boško Buha držeći se tog stava. Ako su dvije pravde u sukobu, onda moram uložiti znatno veći napor da riješim taj problem, nego kada je pravda i nepravda. Bićeš naravno na strani pravde, ako si pošten i čestit, ili ćeš biti na strani nepravde, ako to tebi tako odgovara iz nekog interesa”, rekao je.

Kako kaže, u ovoj situaciji danas ne bi mogao sebe da zamisli da se nađe u ulozi ministra prosvete u Srbiji. Sistem školstva se promjenio, i “djeca su okrenuta ka mnogim tehnološkim izumima, kompjuterima, smart telefonima”.

“Djeca su i danas radoznala, pametna, kao što su nekad bila. Mada ta radoznalost potone u odluci neke majke da joj kćerka bude balerina ili glumica. Trebalo bi mlade ljude danas da pokušamo da pripitomimo, ali da im damo malo više slobode nego što imaju u porodici”, ističe Ršumović.