Logika nam nalaže da će objektivne informacije biti dovoljne da preokrenu nečije mišljenje.
Međutim, ovo je jedna od najvećih zabluda kada je reč o ubeđivanju, tvrdi Kurt Grej, profesor socijalne psihologije na Univerzitetu Severne Karoline u Čapel Hilu.
Zašto činjenice ne mijenjaju mišljenje?
„Ljudi misle da su činjenice moćne i da mogu da promene nečiji stav, ali to nije istina,“ objašnjava Grej, autor knjige „Outraged: Why We Fight About Morality and Politics and How to Find Common Ground“ (Bes: Zašto se svađamo o moralu i politici i kako pronaći zajednički jezik).
Istraživanja pokazuju da čak i kada su ljudi upoznati sa naučnim studijama i dokazima koji podržavaju određeni stav, često biraju da ih ignorišu. U jednom izveštaju objavljenom 2018. godine u Journal of Management navodi se da činjenice ne deluju na sve jednako, jer ih ljudi često tumače u skladu sa svojim postojećim uverenjima.
„Kada u raspravi iznesete činjenice, druga strana će ih jednostavno osporiti – reći će da nisu tačne ili da su izmišljene. Živimo u različitim medijskim mehurovima gde ne postoji univerzalni konsenzus o tome šta su činjenice, pa one nemaju istu težinu kao ranije“, ističe Grej.
Kako onda zaista uticati na nečije mišljenje?
Prema Greju, prvi korak ka uspešnoj komunikaciji sa nekim ko se ne slaže s vama jeste da ga ne doživljavate kao potpuno drugačiju osobu.
„Svi mi pokušavamo da zaštitimo sebe, svoju porodicu i svoje društvo – samo što smo fokusirani na različite opasnosti“, kaže on.
Umjesto da rasprava postane nadmetanje, Grej savjetuje da pokušate da razumijete sagovornikove motive i strahove. On preporučuje tri ključna koraka za uspešniji dijalog:
Razumijevanje motivacije sagovornika – Umjesto da odmah kontrirate, postavljajte pitanja i pokažite iskreno interesovanje za to kako je druga strana došla do svog stava.
Validacija, čak i ako se ne slažete – Možete priznati da razumijete zašto neko misli na određeni način, čak i ako ne dijelite njegovo mišljenje.
Lično povezivanje – Umjesto da bombardujete činjenicama, podijelite lično iskustvo koje objašnjava vaš stav. Ljudi su skloniji da razmisle o drugačijem mišljenju ako iza njega stoji realna ljudska priča, a ne samo suha statistika.
Razgovor nije borba, već prilika za razumijevanje
Grej ističe da u komunikaciji nije cilj „pobijediti“ drugu osobu, jer u moralnim i političkim pitanjima gotovo niko ne priznaje poraz.
„Ako u raspravu ulazite sa željom da pobijedite, već ste izgubili. Umjesto toga, pokušajte da razumijete“, zaključuje on.
Na kraju, čak i ako ne promijenite mišljenje sagovornika, uspjet ćete da ostvarite poštovanje i bolju međusobnu komunikaciju – a to je već veliki korak naprijed, piše nova.rs.