Mehmedović upozorava na neravnomjernu raspodjelu moći: „Srbi i Hrvati rukovode s 81 posto institucija BiH“

Mehmedović je na početku govorio o Prijedlogu izmjena Zakona o upravi, kojim bi se adresirao ovaj problem.

“Predložio sam da, ukoliko je u organu zaposleno manje od 10 posto od zakonom utvrđenog broja koji pripada svakom konstitutivnom narodu i ostalim, prioritetno se prilikom popunjavanja upražnjenih radnih mjesta primaju kandidati koji pripadaju narodu koji nije dovoljno zastupljen u strukturi zaposlenih svakog organa uprave”, rekao je.

Ipak, kako kaže, prijedlog su odbili zastupnici HDZ-a i SNSD-a.

Naveo je i da je još prije tri godine tražio od Upravnog inspektora da u osam konkretnih institucija naloži da se otkloni disbalans pripadnika konstitutivnih naroda i Ostalih, ali da nije bilo reakcije.

Mehmedović tvrdi da ovaj inspektorat radi po instrukcijama ministra pravde BiH Davora Bunoze (HDZ).

“Predstavničkom domu sam podnio brojne inicijative sa istim ciljem, da insistiramo i tražimo od institucija da poštuju Ustav i zakone u ovom segmentu. U ovim naporima me sve vrijeme podržavao jedino kolega Jasmin Emrić. Ipak, to je bilo nedovoljno”, istakao je.

Iz ovog razloga, kaže Mehmedović, je bila važna međunarodna konferencija na temu disbalansa među zaposlenim u državnim institucijama, koja je održana krajem prethodne sedmice.

“Brojne političke reakcije koje su uslijede dokaz su da je konferencija uspjela. Podigla je svijest o postojanju problema. Izuzetno je važno istaknuti da niko nikada nije osporio nijedan podatak niti argument što potvrđuje tačnost svih iznesenih informacija, bez obzira na politička neslaganja sa određenim narativima koji se u javnosti plasiraju i suprotstavljaju jedan drugom, tzv. ‘legitimno predstavljanje’ i ustavna obaveza ‘proporcionalna zastupljenost'”, naveo je Mehmedović.

Odgovorio je i Bunozi koji je citirao presude Ustavnog suda, s posebnim fokusom na slučaj “Ljubić”, rekavši da je u tim odlukama izričito navedeno da ustavni princip kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda zabranjuje svaku dominaciju u strukturama vlasti.

“Upravo zbog toga sam najveći dio mog političkog angažmana usmjerio na ovo pitanje. Vrijedi spomenuti nekoliko stvari. SNSD i HDZ u potpunosti kontroliraju najvažnije instrumente države, a to su finansije i ljudski resursi. Od 33 državne institucije, Srbi i Hrvati rukovode sa 27 ili 81 posto, a Bošnjaci sa svega 6 institucija ili 19 posto. U tekućem mandatu Vijeća ministara, od 58 rukovodećih državnih službenika zaposleno je samo 11 Bošnjaka ili 19 posto. U Ministarstvu finansija i trezora, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Uredu za veretinarstvo zaposleno je više od 50 posto Srba. U Institutu za standardizaciju radi 65 posto Srba,a samo 19 posto Bošnjaka. Od četiri rukovodeća državna službenika u ovom Institutu nijedan nije Bošnjak, od pet šefova odjela ponovo niti jedan Bošnjak. U Sektoru Regulatorne agenciju za komunikacije Banja Luka od 21 zaposlenog svi su Srbi, znači nula Bošnjaka, u Sektoru RAK-a Mostar od 12 zaposlenih ponovo nula Bošnjaka. U sjedištu Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Mostaru svih osam zaposlenih su Hrvati, ponovo nula Bošnjaka, iako u gradu Mostaru živi 47 posto Bošnjaka. U Područnoj jedinici ove Agencije u Banjoj Luci, svih sedam zaposlenih su Srbi, znači nula Bošnjaka, iako u Republici Srpskoj živi 14 posto Bošnjaka”, rekao je Mehmedović.

Istakao je da su ovi brojevi alarm da su Bošnjaci dovedeni u nejednakopravan položaj, iako su konstitutivan narod i da se nad njim vrši apsolutna dominacija u strukturama vlasti od strane druga dva konstitutivna naroda, te krši ustavni princip kolektivne jednakosti.

Kao najodgovorniju osobu za ovakvo stanje Mehmedović je izdvojio direktoricuAgencije za državnu službu BiH Anitu Markić.

“Ona dobro zna da je trenutno u 75 institucija Bosne i Hercegovine, Bošnjaka zaposleno skoro 800 manje od zakonom utvrđenog broja. Godinama se provode namješteni konkursi. To otvoreno rade kadrovi SNSD-a i HDZ-a, uz punu podršku visokih funkcionera ovih političkih subjekata, te uz pasivnost i podanički odnos probosanskih pojedinaca, o čemu ću uskoro objelodaniti podatke”, rekao je.

Uputio je, kako kaže, poziv političarima iz probosanskih stranaka za ujedinjenje po ovom pitanju.

“Trebamo da se ujedinimo na rješavanju ovog pitanja, da prestanemo prebacivati odgovornost jednih sa drugih, da se izdignemo iznad stranačkih i ličnih animoziteta, jer je opstanak države u opasnosti, ali i naroda, prije svega Bošnjaka, ali i građana iz reda Ostalih”, dodao je državni zastupnik.

Naglasio je da ne poziva na davanje otkaza Srbima i Hrvatima koji rade u državnim institucijama, već da se treba poštovati Ustav BiH i ranije odluke Ustavnog suda BiH.

Mehmedović je predložio i moguće korake za rješavanje ovog problema.

“Treba da sve institucije BiH, u skladu s Ustavom i zakonima BiH, osiguraju odgovarajuću etničku zastupljenost državnih službenika i zaposlenika u skladu sa etničkom strukturom stanovništva, a prema posljednjem popisu stanovništva u BiH. Parlamentarna skupština BiH mora insistirati na provedbi preporuka iz Specijalnog izvještaja Institucije Ombudsmena za ljudska prava o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima iz 2020. godine.  Institucija Ombudsmena treba izvijestiti Parlamentarnu skupštinu BiH o provedbi njegovih preporuka iz Specijalnog izvještaja, što je trebala uraditi još 2022. godine”, naveo je.

Dodao je i da Agencija za državnu službu BiH treba hitno zaustaviti dosadašnju praksu neproporcionalnog zapošljavanja u pojedinim institucijama BiH i u najkraćem roku osigurati proporcionalnu etničku zastupljenost u svim institucijama BiH.

“Oni koji potkopavaju provedbu ustavnog naloga o propocionalnoj zastupljenosti trebaju biti držani politički odgovornim, a pritisak na njih treba izražavati kroz kontinuiranu kontrolu zakonodavca; budžetske restrikcije; postupke zbog diskriminacije, kada postoji osnova za takva postupak”, rekao je Mehmedović.

Podsjetio je da se u Federaciji BiH vodi nekoliko istraga zbog postupanja Agencije za državnu službu FBiH i da se slične istrage trebaju pokrenuti i na državnom nivou.

“Izuzetno je važno hitno objaviti Registar zaposlenih državnih službenika u kojem se vode i podaci o njihovoj etničkoj pripadnosti. Rok za uspostavljanje registra bio je 23. mart ove godine i ova obaveza je propisana izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. Vlade entiteta i vlade kantona moraju osigurati primjenu principa proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih. Potrebno je insistirati na uvođenju sistema automatskog upravljanja imenovanja članova komisije (CMS) za provođenje javnih konkursa Agencije za državnu službu BiH i povećati javni nadzor nad provođenjem javnih i internih konkursa institucija, kao i nad zapošljavanjem zaposlenika sa srednjom stručnom spremom”, istakao je.

Na kraju je Mehmedović još poručio da ne planira zaustaviti aktivnosti na rješavanju ovog pitanja.

“Neću odustati od toga da ukazujem na kršenje Ustava, zakona i aparthejd koji se provodi nad Bošnjacima, bez obzira na dio Bosne i Hercegovine i nivo vlasti u kojem se događa. Možete mi lijepiti etikete kakve god hoćete. Biti penzioner nije poniženje i penzioneri nisu teret društva. Oni su generacija koja je ovu ovu državu gradila, i naravno branila kada je bilo najteže. Ponosni smo na to”, rekao je Šemsudin Mehmedović.