Helsinški odbor za ljudska prava poziva ambasadora Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatka Lagumdžiju, Predsjedništvo BiH i Ministarstvo spoljnih poslova BiH da javno obrazlože zbog čega je Bosna i Hercegovina 10. novembra u Trećem komitetu Generalne skupštine UN-a glasala protiv izmijenjenog nacrta rezolucije o suzbijanju veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje podstiču rasizam, rasnu diskriminaciju, ksenofobiju i s njima povezanu netoleranciju.
Komitet je odobrio nacrt, o kojem će se Generalna skupština izjasniti na plenarnoj sjednici.
Ambasador Zlatko Lagumdžija glasanje je obrazložio usklađivanjem spoljne politike BiH sa stavom Evropske unije. Od ambasadora tražimo da javno kaže ko je utvrdio stav BiH, da li je Stalna misija dobila instrukciju za glasanje i na osnovu kojeg je akta postupila. Javnosti treba objasniti razloge za glas protiv i navesti koje je odredbe izmijenjenog nacrta BiH smatrala spornim, ako ih je bilo.
Bosna i Hercegovina stavove koje usklađuje sa Evropskom unijom mora utvrđivati samostalno, kroz vlastite institucije i u skladu s ustavnim nadležnostima. Bilo bi neprihvatljivo da su pri utvrđivanju glasa BiH u Ujedinjenim nacijama zaobiđene nadležne institucije ili propisane procedure. Član V/3 tač. a) i c) Ustava BiH povjerava Predsjedništvu vođenje spoljne politike i predstavljanje države u međunarodnim organizacijama. Zato od Predsjedništva i Ministarstva spoljnih poslova tražimo da prije plenarnog glasanja javno objasne kako je utvrđen dosadašnji stav i saopšte koji će stav Bosna i Hercegovina zastupati na plenarnoj sjednici.
Helsinški odbor za ljudska prava osuđuje svaki oblik veličanja nacizma i neonacizma. Poražavajuće je da je Bosna i Hercegovina glasala protiv nacrta rezolucije usmjerene na suzbijanje veličanja nacizma i neonacizma, imajući u vidu iskustvo stradanja ljudi u ovoj zemlji.
U Drugom svjetskom ratu stanovnici Bosne i Hercegovine bili su žrtve zločina i progona zasnovanih na rasnoj i nacionalnoj pripadnosti. U ratu od 1992. do 1995. godine etnička mržnja i politike progona ponovo su dovele do masovnog stradanja i prisilnog raseljavanja. Poštovanje prema žrtvama oba rata obavezuje Bosnu i Hercegovinu da se i u Ujedinjenim nacijama i u vlastitoj zemlji jasno i dosljedno suprotstavlja ideologijama koje opravdavaju progon, nasilje i zločine.
Bez obzira na ishod glasanja u UN-u, Bosna i Hercegovina ima obavezu da, u skladu s članom 4. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, suzbija rasističku propagandu, uključujući neonacističku propagandu koja promoviše rasnu mržnju ili nadmoć, i podsticanje na rasnu diskriminaciju. Član 20. stav 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima zahtijeva da se zakonom zabrani svako zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje koje predstavlja podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje.
Od nadležnih institucija u BiH tražimo da te obaveze dosljedno sprovode i, u skladu s preporukama Komiteta UN-a za eliminaciju rasne diskriminacije, objave podatke o prijavama, istragama, krivičnim gonjenjima i sudskim ishodima u predmetima rasističkog govora mržnje i zločina iz mržnje, navodi se u saopćenju Helsinškog odbora za ljudska prava.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.