Lagumdžija je govorio u raspravi o izvještaju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, gdje je reagovao i na ranije izlaganje predstavnika Srbije.
“Ratko Mladić je umro ovog augusta. Državljanin Srbije, kojeg je plaćala zvanična Srbija u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, kojeg je štitilo vojno i državno rukovodstvo Srbije dok je 16 godina od podizanja optužnice 1995. izbjegavao pravdu”, rekao je Lagumdžija.
Podsjetio je i na presudu Međunarodnog suda pravde. Taj sud je utvrdio da je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu jer nije spriječila genocid u Srebrenici i nije kaznila ni izručila Haškom tribunalu njegove počinioce, poput Mladića. Mladića je Haški tribunal osudio za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, među kojima su genocid u Srebrenici i zločini počinjeni tokom opsade Sarajeva.
“A sada sadašnje srbijansko rukovodstvo odlučuje da je on heroj. Ni manje ni više nego ratni heroj. Njegovi posmrtni ostaci prevezeni su vladinim avionom. Srbijanske vojne snage održale su komemoraciju za Ratka Mladića u Beogradu. Dva dana kasnije sahranjen je uz pune vojne počasti, u prisustvu šest ministara Vlade Republike Srbije i visokih zvaničnika entiteta RS. Ovo je koga oni slave, žale i veličaju. Ovako pokazuju saosjećanje i spremnost da se suoče s prošlošću, iskupe i prihvate odgovornost. Ovako grade povjerenje u regiji i promovišu pomirenje. Ovako poštuju i podržavaju međunarodno pravo”, rekao je Lagumdžija.
Kritika Vijeća sigurnosti
Lagumdžija je rekao da BiH prihvata da je Mehanizam privremena institucija koja na kraju mora završiti mandat. Ipak, prema njegovim riječima, zatvaranje mora biti pažljivo planiran proces koji čuva prava žrtava i postignuća međunarodnog krivičnog pravosuđa.
Pozdravio je odluku generalnog sekretara UN-a od 30. juna 2026. godine da predsjedniku, sudijama i registraru Mehanizma produži mandat na dvije godine. Ujedno je izrazio žaljenje što Vijeće sigurnosti UN-a Mehanizmu nije osiguralo resurse i institucionalni okvir potreban za ispunjavanje mandata, niti je dalo smjernice za uredno zatvaranje.
“Odbijanje da se to učini ne briše njegovo naslijeđe ni neizbrisiv trag u međunarodnom krivičnom pravosuđu. Ali sigurno ne briše ni odredbe Rezolucije 1966 (2010) i drugih rezolucija Vijeća, prema kojima Mehanizam nastavlja raditi dok Vijeće sigurnosti ne odluči drugačije. To bi samo dovelo Vijeće u situaciju da krši vlastite usvojene dokumente i ponovo dovede u pitanje svoj kredibilitet”, rekao je.
Lagumdžija je pozvao Vijeće sigurnosti da što prije odluči o arhivima Haškog tribunala i Mehanizma, o pomoći domaćim pravosuđima i o zahtjevima za pomilovanje, ublažavanje kazne i prijevremeno puštanje.
Naglasio je da je to važno i za obrazovanje, za očuvanje istorijskih i sudskih činjenica, za sprečavanje budućih zločina i za borbu protiv negiranja zločina i veličanja ratnih zločinaca.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.