Suzdržavanje od određene hrane je samo dio posta, važno je voditi računa i o svom ponašanju i mislima odnosno u potpunosti biti u skladu sa načelima religije.
“Stvarni post privodi čovjeka smirenju. A u smirenju čovjek stiče saznanje, da za čovjeka spasenje leži jedino u Bogu, u njegovoj milosti. Kod sticanja svih vrlina i kod ispunjenja svih zapovijesti, sveti oci pridaju vrlini rasuđivanja najveću važnost. Rasuđivanje znači dar razlikovanja onoga što je korisno, i onoga što je štetno, tamo gdje je istina, i tamo gdje je laž”, govorio je patrijarh Pavle o postu pa je napomenuo:
“Tjelesni post je uzdržavanje od mrsne hrane ali, postoji i duhovni post koji je razmatranje duhovnog stanja i način da se ono što je negativno iz duše iščupa i na tom mestu posadi ono što je dobro”.
Njegova svetost patrijarh Pavle koji je ovako govorio o važnosti porodice, izdvojio je tri grijeha koji narod često čini tokom posta: gordost odnosno stav da ste bolji odnosno nadmoćniji od ostalih, prejedanje kao odraz slastoljublja i nepoštovanje posta odnosno samovoljno odstupanje od posta i proslava krsnih slava sa mrsnom trpezom. Duhovnik može da razriješi neke vjernike od posta, najčešće iz zdravstvenih razloga.
Pravila za Božićni post
Smisao posta nipošto nije u izgladnjivanju i držnju dijete, nego je to zapravo period kada čovjek pronalazi svoj unutrašnji mir i mjeru u svemu, izražava zahvalnost Bogu i trudi se da se što više uzdržava od loših misli, loših ponašanja i nemoralnih dela. Pored redukovane ishrane, odnosno izbjegavanja masne hrane, ljudi koji su odluče da svih 40 dana poste treba da se udalje i od zlobe, uvreda, bijesa i svakog vida ponašanja koje nije u skladu sa hrišćanskim.
Čak i u svetim duhovnim knjigama i prema riječima Svetog Jovana Zlatoustog tjelesni post nema smisla ukoliko nije postignut i onaj duhovni, te da se ne treba hvaliti koliko dana smo izdržali bez raskošne, raznovrsne hrane, već da li smo uspjeli da za vrijeme trajanja posta postanemo bolji čovjek.
“Ne govori mi: Toliko dana sam postio nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina, išao sam u gruboj haljini; nego kaži nam da li si od gnjevnog čovjeka postao tih, od žestokog – blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si tijelo mučio?”, riječi su Jovana Zlatoustog koje od zaborava čuvaju crkvene knjige.
Post je tu prvenstveno kako bi nas, prema riječima sveštenika, privolio da zavolimo sebe i ljude oko nas, da se zapitamo ko smo mi, šta smo i kakav je naš trenutni odnos prema Bogu. Vrijeme posta je i vrijeme praštanja, kajanja, ispovijedanja, vrijeme kada treba da olakšamo svoju dušu i pronađemo pravi put, pa je, čini se, nedovoljno tjelesno mučenje postom ako iz njega izađemo bijesni, i onakvi kakvi smo u njega ušli.
Pored jednodnevnih postova, koji traju tokom cijele godine samo sredom i petkom, Božićni post spada u višednevne, zapravo one koje je Crkva ustanovila pred velike praznike. Božićni tako počinje svake godine 28. novembra i traje do 7. januara, odosno do Božića.
Strogo se posti (na vodi) samo srijedom i petkom, dok je ponedeljkom, utorkom i četvrtkom dozvoljeno koristiti ulje i vino, a subotom i nedjeljom i ribu. Najstrožiji post je 6. janaura kada su pravi vjernici toga dana sve do večere samo na vodi, piše Blic.