Kvadratni kilometar antena
Naučni instrument Square Kilometre Array bit će opremljen najosjetljivijim antenama do sada, s ciljem prikupljanja radiosignala koji do Zemlje dolaze iz svemira. Sa naučne strane, radit će na otkrivanju najvećih kosmičkih misterija, kao što su priroda tamne tvari, tamne energije ili proces nastanka galaksija, a tragat će i za novim vrstama gravitacijskih valova. “Danas postavljamo temelje ovom instrumentu za narednih 50 godina”, poručio je Lindsay Magnus, direktor projekta u Južnoafričkoj Republici.
Južnoafrički dio nazivat će se SKA-Mid, a australski SKA-Low. Prema tome, jedan će prikupljati srednje frekvencije (od 350 MHz do 15,4 GHz), a drugi one niže (od 50 do 350 MHz). No, cijeli sistem antena na obje će lokacije raditi sinhronizovano, po principu interferometra, pa će sve antene zajedno tvoriti zapravo jedan veliki teleskop, površine otprilike jednog kvadratnog kilometra. Time će ovo postati najveći radioteleskop na svijetu. Bit će osam puta osjetljiviji od postojećih usporedivih radioteleskopa, a imat će mogućnost snimanja signala s neba 135 puta brže.
SKA-Low u Južnoafričkoj Republici sastojat će se od niza od čak 131.072 antena, oblika dva metra visokog božićnog drvca, dok se SKA-Mid u Australiji biti sastavljen od 197 klasičnih, tanjurastih antena. Oba su smještena u udaljenim predjelima, nezagađenima vanjskim radiofrekvencijama ljudskog porijekla.
Good morning Australia 🇦🇺👋 Nice festive lighting! We heard you're tempted to put a bauble on one of our SKA-Low antennas… how's this?🎄 pic.twitter.com/j5zPx74nd2
— SKA Observatory (@SKAO) December 4, 2022
Plan je s prvom fazom rada započeti već 2024. godine, dok bi u punoj veličini, sa svim planiranim antenama, zvjezdarnica Square Kilometre Array trebala početi promatrati nebo 2028. godine. Do tada će u projekt biti uloženo oko 1,3 milijarde eura, dok je za prvih deset godina rada izdvojeno još 700 miliona eura.