Mrvić je u izjavi za Tanjug navela da je sezonski afektivni poremećaj 1984. godine ušao u klasifikaciju mentalih poremećaja, a koji po najnovijem izdanju protokola za dijagnostiku i statistiku mentalnih poremećaja DSM 5 (Diagnostic and statistical manual of mental disorders) nije poseban entitet već je zajedno u sklopu velikog depresivnog poremećaja.
Pojačana potreba za snom
“Simptomi depresije nastaju i prestaju sa promjenom sezone, godišnjeg doba. Do sada je tipičnija bila zimska depresija, koja je bila više istraživana, kod koje se tegobe javljaju početkom jeseni i traju do početka proljeća. U te simpotme spadaju pojačana potreba za snom, povišen apetit, apatija, što ima veze sa manjkom svetlosti”, rekla je Mrvić i podsjetila da se tada ljudi osjećaju povučeno uz sveopšte depresivno raspoloženje.
Prema njenim riječima, u posljednje vreme, izražena je, iako to ljudi manje znaju da uopšte postoji, ljetna depresija.
Simptomi se javalju na proljeće, kasno proljeće kada topli dugi dani čine da se ljudi osjećaju povučeno, bezvoljno, napeto, objasnila je Mrvić i naglasila da su simptomi kod ljetne depresije malo drugačiji od zimskog oblika.
“Ovdje je izraženija insomnija, manji je apetit, mnogo manje se spava, pristuni su agitacija, iritabinost, stanje uznemirenosti, anksioznost”, navela je psiholog. Prema njenim rečima, razlozi su brojni, ali dodaje i da je na tu temu potrebno više istraživanja.
“Jedan od faktora rizika može biti višak slobodnog vremena, posebno kod djece, kada roditelji zbog toga teže izlaze nakraj. Problem može praviti i poremećena slika tijela – selfimidž – kod pojedinih koji izgled percipiraju neadekvatnim, a ljeto je doba godine kada se nosi manje garderobe i ta izloženost stvara osjećaj nelagode”, rekla je Mrvić.
Nelagoda tokom ljeta
Mnogi ljudi se druže na plažama, na bazenima pa iz tog razloga oni koji se ne osećaju komforno zbog izgleda, izbjegavaju takva druženja i postaju usamljeniji. Tu je, kako podsjeća i planiranje godišnjeg odbora i aktivnosti za djecu i finansijski momenat koji uz to ide. Svi ti faktori mogu da doprinesu javljanju nelagode tokom ljetnog perioda, rekla je Mrvić. Posebno je teško kad neka osoba osjeća da bi trebalo da se dobro zabavlja, kao drugi, a kod nje se ne dešava ništa.
“Sezonski afektivni poremećaj obuhvata 10 odsto populacije, žene su više suočene sa tim poremećajem. Za sada, pet odsto stanovništva ima ljetni sezonski afektivni poremećaj”, navela je Mrvić i dodala da je ova depresija izraženija u zemljama koje su bliže ekvatoru, u Australiji, Indiji…, prenosi B92.