Na današnji dan 1986. godine u nuklearnoj elektrani u Černobilu, koja se nalazi na ukrajinsko-bjeloruskoj granici i 110 kilometara od Kijeva, dogodila se eksplozija koja je izazvala curenje oblaka nuklearnih čestica.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski položio je cvijeće u podnožje spomenika u Kijevu u znak sjećanja na žrtve katastrofe u Černobilu.
“Sjećamo se svih onih koji su se borili protiv posljedica nesreće, čije je živote odnio Černobil. I nećemo dozvoliti nikome da zanemari sjećanje na ovu katastrofu, njene žrtve i heroje koji su dali svoje živote boreći se protiv nje”, rekao je Zelenski.
Vlasti tadašnjeg Sovjetskog saveza su pokušale prikriti nesreću, zbog čega je stanovništvo iz obližnjeg Pripjata evakuirano tek naredni dan. Za tri sata, Pripjat je postao grad duhova, a u narednih nekoliko dana na hiljade tona hemijskog materijala je bačeno na reaktor.
Otrovni plin koji se pojavio nakon eksplozije utjecao je na Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju i jedan dio evropskih država. Otrovni oblaci nakon deset dana stigli su do Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Japana.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 600.000 ljudi na području od 30 kilometara od mjesta nesreće, bilo je izloženo visokom nivou radijacije.
Oko pet miliona ljudi u Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji živi na područjima na kojima je rizik od radijacije visok.
Dok je područje od 155.000 kvadratnih kilometara bilo pogođeno eksplozijom, poljoprivredno područje od 52.000 kvadratnih kilometara postalo je neupotrebljivo u narednih 30 godina. Otprilike 404.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove.
Nakon nuklearne katastrofe, došlo je do povećanja broja oboljelih od karcinoma štitnjače, leukemije, drugih vrsta karcinoma, katarakte i urođenih patoloških bolesti kod beba u regiji.
Prema Černobilskom forumu, koji čine agencije Ujedinjenih nacija, procjenjuje se da je 4.000 ljudi umrlo od posljedica zračenja.