BiH

Obilježena godišnjica MC Srebrenica - Potočari: Dvadeset godina borbe za istinu i pravdu

U Potočarima je danas prigodnim programom obilježena 20. godišnjica zvaničnog otvaranja Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, spomen-obilježja i mezarja za žrtve genocida.

FOTO: ANADOLIJA
FOTO: ANADOLIJA

Godišnjica otvaranja Memorijalnog centra Srebrenica Potočari počela je polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe i odavanjem počasti žrtvama genocida.

Potom je u Memorijalnom centru održan prigodan program kojem su prisustvovali porodice žrtava, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović i brojni drugi zvaničnici.

Hamdija Fejzić, zamjenik načelnika općine Srebrenica, podsjetio je da su borba za istinu i pronalazak žrtava genocida počeli odmah poslije agresije na Bosnu i Hercegovinu.

“Otvaranje Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari je veliki korak u dokumentovanju zločina genocida koji je počinjen nad nama. Memorijalni centar je prva institucija koja radi na dokumentovanju zločina genocida u Srebrenici”, kazao je Fejzić.

Naglasio je značaj dokumentovanja zločina genocida nad Bošnjacima, posebno u segmentu prikupljanja ličnih dokumenata žrtava genocida i krivičnih presuda.

“Neizmjeran je doprinos preživjelih žrtava genocida, majki, u borbi za istinu i pravdu. Mi još uvijek tragamo za više od hiljadu žrtava genocida. Bolna je činjenica da su mnoge majke umrle, a da njihova djeca, muževi, braća ne budu pronađeni. Nerijetko ukopamo po jednu ili dvije kosti žrtava. Sve to govori o stravičnosti počinjenog genocida”, rekao je Fejzić.

FOTO: ANADOLIJA
FOTO: ANADOLIJA
FOTO: ANADOLIJA
FOTO: ANADOLIJA
FOTO: ANADOLIJA
FOTO: ANADOLIJA

Učiti od majki Srebrenice i dokumentovati priče preživjelih genocida

Istakao je da genocid još uvijek traje jer, kako je kazao, i dalje postoji negiranje genocida u Srebrenici uprkos zakonu kojim je zabranjeno negiranje genocida.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, izjavila je da je važno da se više nikada i nikome ne ponovi Srebrenica.

“Nepravdu prema nama, prema čovječanstvu, učinio je svijet i Evropa. Ništa nisu naučili iz toga, jer da su naučili ne bi danas gorila Ukrajina, Somalija”, rekla je Subašić, te potom ispričala kako je nastajao Memorijalni centar Srebrenica – Potočari.

“Tražili smo istinu i gdje su naši najmiliji, da znamo šta je s njima. Nikada nismo mogli pomisliti da je ljudski um mogao ubiti tolike ljude. Tražili smo dokaze. Potom su se počele vršiti ekshumacije”, kazala je Subašić.

Podsjetila je da je nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch donio odluku da se žrtve genocida u Srebrenici mogu pokopati u Potočarima.

“Uspjele smo da obilježimo mjesto zločina i mjesto genocida. Poslali smo odavde poruku da smo doživjeli nepravdu i da su naša nevina djeca ubijena samo zato sto su bili muslimani i da tražimo kosti naše djece te da se osudi taj čin. Danas imamo naš Memorijalni centar. Imamo našu djecu koju smo odgajali bez mržnje, bez osvete, djecu koja su ostala bez roditelja poslije genocida, djecu koja su se rodila poslije smrti svojih očeva”, rekla je Subašić.

Na kraju je poručila da sve majke svijeta trebaju da uče od majki Bošnjakinja, majki Srebrenice koje odgajaju djecu bez osjećaja za osvetu i mržnje prema drugima.

Hasan Hasanović, koji je preživio genocid u Srebrenici, govorio je o bolnim iskustvima, posebno o ukopu oca i brata blizanca koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici.

“Sve što danas radim, radim za nevine žrtve genocida i da se zna ko i kako ih je ubio. Pozivam sve preživjele da svoje priče ispričaju Memorijalnom centru kako bi naša sjećanja zauvijek sačuvali”, rekao je Hasanović.

Priče preživjelih Srebreničana

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, izjavio je da je vrlo važno da priče preživjelih Srebreničana o genocidu ne budu zaboravljene.

“Ne dopustite da vaše priče ostanu nezapamćene. To je vaš glas. Ovo se ne odnosi samo na preživjele Srebreničane. Ovo se odnosi i na preživjele opsade Sarajeva, Mostara, žrtve Ahmića. Generacija koja je preživjela ovo što smo mi preživjeli nema pravo da šuti”, kazao je Suljagić.

Naglasio je da je Memorijalni centar Srebrenica – Potočari nastao kao “stvar obraza”.

“Svaka generacija za sebe čuva svoj obraz. Ova institucija simbolizira našu upornost i našu volju”, rekao je Suljagić.

Memorijalni centar otvoren 2003. godine

Memorijalni centar Srebrenica – Potočari, koji je osnovan odlukom tadašnjeg visokog predstavnika za BiH 2000. godine, zvanično je na današnji dan 2003. godine otvorio tadašnji američki predsjednik Bill Clinton.

Memorijalni centar Srebrenica – Potočari predstavlja spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida 1995. godine.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopano više od 6.700 žrtva genocida koji je tadašnja Vojska Republike Srpske pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića počinila nad Bošnjacima 1995. godine u Srebrenici. Još uvijek se traga za oko 1.000 žrtava genocida.

Svake godine, nakon kolektivne dženaze žrtava genocida u Srebrenici 1995, u Potočarima uslijede i reeskhumacije ranije ukopanih žrtava radi pridodavanja naknadno pronađenih posmrtnih ostataka.

Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), pod komandom tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića i glavnog komandanta VRS-a Ratka Mladića, tokom genocida u Srebrenici i okolini u julu 1995. godine ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Zločin u Srebrenici, najveći na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, okarakterisan je kao genocid pred domaćim i međunarodnim sudovima.

Radovan Karadžić pravomoćno je osuđen pred Mehanizam za međunarodne krivične sudove(MMKS), nasljednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu, na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH.

Ratko Mladić također je proglašen krivim za genocid i osuđen na doživotnu kaznu zatvora pred istim sudom u Hagu.

Za zločine na području Srebrenice osuđeno je najmanje 47 osoba na više od 700 godina zatvora.