Sve učestalije su nove infekcije novim sojem omikron koronavirusa, podvrstom BA.5. Svjetska zdravstvena organizacija je tu podvrstu soja omikron već označila kao “zabrinjavajuću”. Njemački Institut Robert Koh (RKI) računa da će se podvrsta BA.5, kao i druge podvrste soja omikron, brzo širiti, jer se one lakše prenose nego recimo soj delta. Institut upozorava na opasnost od porasta broja infekcija već tokom predstojećeg ljeta.
“Trenutno najveći rast pokazuju podvrste BA.4 i BA.5”, objavio je RKI 9. juna. Institut iz toga izvodi zaključak da bi te dvije podvrste soja omikron vrlo brzo mogle da budu uzročnici većine novih infekcija. Već sada na podvrstu BA.5 otpada deset odsto infekcija, a to je dvostruko više nego početkom juna.
Već na početku petog mjeseca podvrsta BA.5 izazvala je zabrinutost u Južnoafričkoj Republici. Talas je, međutim, bio slabiji nego prethodne podvrste i već je na izmaku. U Portugalu je, međutim, nova podvrsta BA.5 odgovorna za 80 odsto novih infekcija. Ta do sada nepoznata podvrsta zaraznija je od prethodnih podvrsta soja omikron. Nju antitijela ne prepoznaju tako dobro i zato se ona brže širi. Ali tok bolesti je blaži nego kod soja delta.
Zaštita vakcinom s vremenom popušta, jer se smanjuje količina antitijela. Isto važi za osobe koje su preležale koronu. To znači da ni vakcinisani, a ni oni koji su preležali koronu nemaju optimalnu zaštitu protiv podvrsta soja omikron i mogu da se inficiraju.
Nove infekcije podvrstama soja omikron su dakle moguće uprkos vakcinisanju ili preležanoj koroni i pojavljuju se češće nego infekcije sojem delta.
Manje je smrtnih slučajeva i manje ljudi mora na bolničko liječenje. Opšti imunitet je veći nego na početku pandemije. Ipak, Institut Robert Koh preporučuje rizičnim grupama i starijim ljudima ponovno vakcinisanje buster dozom, kako bi se povećala količina antitijela.
Vakcine koje se daju usmjerene su protiv vrste spike-proteina koji je bio aktivan na početku pandemije. Ali virus se u međuvremenu toliko promijenio da antitijela ne reaguju više tako dobro na vakcinu.
Ali novi sojevi, pa tako i podvrsta soja omikron BA.5 su, izgleda, manje opasni. Jedna teorija je da ta vrsta virusa brzo i intenzivno napada gornje delove disajnih organa, ali da rjeđe prodire do pluća. Zato manje ljudi umire. U početku su pluća češće i jače napadana, što je izazivalo više smrtnih slučajeva.
Vrijeme između infekcije i pojave prvih simptoma je kod infekcije sojem omikron oko tri dana, što je manje nego kod soja delta. Zaštita koju nude dosadašnje vakcine nije optimalna, ali one ipak štite od težeg oboljenja. Za to je, pretpostavlja se, dovoljna osnovna imunizacija. Vakcinisanje buster dozom pomaže da se ponovo stvori veća količina antitijela, a to pruža bolju zaštitu.
Iako soj omikron sa svim podvrstama obično ima lakši tok bolesti nego delta, u rijetkim slučajevima ipak može da dođe i do teških simptoma. A još uvijek do kraja nije jasno kakve dugoročne posljedice može da ima infekcija sojem omikron koronavirusa.