Ekonomija

Niže rate na kredite tek 2025. godine

Prognoze od početka ove godine da će u RS uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, posebno na kredite koje klijenti imaju u bankama sa promjenjivom kamatom, a koji su vezani za euribor, neće se obistiniti, a kako sada stvari stoje, ako ne dođe do većih svjetskih lomova, pozitivni efekti o tom pitanju mogli bi uslijediti tek 2025. godine.

FOTO:  DEJAN BOŽIĆ/RINGIER
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RINGIER

Banke u tom bh. entitetu u više navrata prethodne dvije godine podizale su kamatnu stopu na kredite koje klijenti imaju sa promjenjivom kamatnom stopom. Kako je početkom godine najavljeno da euribor pada i prognoze su bile da će uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, ali stručnjaci za bankarstvo navode da taj pad euribora nije dovoljan za korekcije o pitanju manjih rata.

Pročitajte još

Procjene

Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci Branka Topić Pavković kazala je “Glasu Srpske” da se i dalje može očekivati labavi pad euribora.

– Evropska centralna banka (ECB), ali i ostali su na tom smjeru ka snižavanju euribora, ali bi, prema procjenama, pravi efekti njihovog djelovanja trebalo da se osjete i vide 2025. godine – kazala je Topić Pavković.

S druge strane, naglašava da inflacija jeste niža, ali nije niska kako je očekivano.

– Ta neka ciljna inflacija od dva odsto nije dostignuta u većini zemalja iako je to krajnji cilj. Težeći ka tom cilju ide se i ka labavljenju monetarne politike, ali neki krajnji efekat, prema procjenama, očekuje se tek 2025. godine ako uzmemo u obzir globalno okruženje, moguće ratne tenzije i sve ostalo – kazala je  Topić Pavković.

Dakle, naglašava, očekuje se i dalji pad euribora, ali za sada izostaje strmi pad koji bi mogao da utiče na pad kamatnih stopa na kredite.

– Taj pad euribora bit će postepen i u nekim manjim pomacima, ali će se dešavati. Međutim, svjetska trgovina i razmjena, kao što su napadi Huta na britanske i ostale brodove koji prevoze najznačajnije namirnice, energente i sve ostalo mogu dovesti do potpuno drugih dešavanja sredinom i krajem godine, što opet može u nekom slučaju, prema najgorim procjenama, dovesti do povećanja inflacije pa da se donesu neke druge mjere. Međutim, to je sve za sada u domenu nagađanja nekih globalnih tokova na koje mi ne možemo uticati  – zaključila je Topić Pavković.

Ključne odluke FED-a

Sličnog stava je i njen kolega i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Dragan Gligorić koji navodi da su januar pa i februar pokazali da se inflacija neće tako brzo smiriti.

– Još je inflacija iznad onih targeta postavljenih od strane vodećih banaka, odnosno ECB-a i Sistema Federalnih rezervi (FED), tako da bez nekih naznaka da će inflacija zaista pasti ispod tih dva odsto ne možemo očekivati da ove banke snize referentne kamatne stope – kazao je “Glasu Srpske” Gligorić.

Prema trenutnim procjenama, naglašava, to bi se moglo desiti u junu, ali sve zavisi od daljeg kretanja cijena u svijetu.

– Cijena energenata ponovo ima tendenciju rasta, imamo takođe problema u transportu robe iz Azije u ostatak svijeta zbog problema vezanih za transport robe kroz Crveno more.

Svi ti faktori utiču na to da se još ne može očekivati značajnije smanjivanje inflacije ispod nivoa koji su definisani kao  targeti velikih centralnih banaka – poručio je Gligorić.

FED, kako navodi, prednjači sa smanjenjem, ali i povećanjem kamatnih kriza.