Upravo su oni podijelili što nikada ne rade kako bi očuvali vlastitu moždanu funkciju i dugoročno zdravlje.
Ne puše i ne pretjeruju s alkoholom
Neki toksini posebno štete mozgu, a među njima se ističu cigarete, alkohol i teške droge. Neurologinja dr. Juliann Paolicchi ističe da nikada ne bi zapalila cigaretu jer učinci nikotina na mozak nisu trenutačni, već se nakupljaju s vremenom. “Zato nikad nije kasno za prestanak”, kaže.
Istraživanja pokazuju da pušenje može povećati rizik od Alzheimerove bolesti za čak 40 posto. Alkohol i opojne droge također oštećuju mozak i zato ih trebamo izbjegavati u najvećoj mjeri.
Ne uskraćuju si san
San je ključan za zdravlje mozga, to ističu svi neurolozi. Dr. Vernon Williams kaže da se trudi redovito i kvalitetno spavati, jer manjak sna dugoročno šteti i zdravlju i kognitivnim sposobnostima.
“Spavanje je vrijeme kad mozak obrađuje informacije, pohranjuje uspomene i obnavlja se”, objašnjava i dr. Hera Kamdar, dodajući da preporučuje barem sedam sati neprekinutog sna svake noći, kad god je to moguće. Nije važno samo koliko spavamo, već i da san bude ujednačen i redovit.
Izbjegavaju jako prerađenu hranu
Prerađena hrana povezuje se s brojnim zdravstvenim problemima, uključujući i propadanje kognitivnih funkcija. Zato dr. Kamdar kaže da pokušava što više izbjegavati industrijski prerađenu i jako zaslađenu hranu.
“Znam da to nije uvijek lako, ali svježa hrana i mediteranska prehrana – s puno voća, orašastih plodova, ribe i lisnatog povrća – jako dobro djeluju na mozak”, kaže.
Ne puštaju da se stres gomila
Stres ne uzrokuje samo umor, tjeskobu i probleme s kožom – on doslovno mijenja kemiju mozga. Dugotrajna izloženost hormonu kortizolu povezuje se s povećanim rizikom od demencije.
“Mentalno zdravlje i zdravlje mozga usko su povezani”, kaže dr. Kamdar. Zato se trudi prepoznati stres na vrijeme i reagirati. Tehnike koje pomažu uključuju duboko disanje, tjelesnu aktivnost, opuštanje i izbjegavanje prekomjernog praćenja vijesti.
Ne zanemaruju zaštitu glave
Ozljede glave mogu imati ozbiljne posljedice za mozak. Zbog toga dr. Paolicchi uvijek vodi računa o sigurnosti.
“U automobilu uvijek vežem pojas, a tijekom vožnje biciklom, romobilom ili pri sportovima poput skijanja i skateboardanja – kaciga je obavezna”, kaže.
Ne dopuštaju da ih usamljenost preplavi
Istraživanja pokazuju da kronična usamljenost može povećati rizik od demencije za više od 30%. Zato neurolozi naglašavaju važnost društvenih kontakata, posebno u starijoj dobi.
“Nazovite prijatelje ili još bolje – nađite se uživo”, savjetuje dr. Paolicchi. “Druženje pomaže u borbi protiv izolacije, promjena raspoloženja i stresa, a istovremeno čuva pamćenje.” Prijatelji ne pomažu samo raspoloženju, već i zdravlju našeg mozga.