Život

Naučnici upozoravaju na "tihu pandemiju" koja bi mogla odnijeti 10 miliona života do 2050

Nakon pandemije koronavirusa, svijet je u stanju visokog opreza nad sljedećom globalnom zdravstvenom prijetnjom.

FOTO: ILUSTRACIJA/PIXABAY
FOTO: ILUSTRACIJA/PIXABAY
Ilustracija

Naučnici sada upozoravaju na rizik za ljude iz prehrambenog proizvodnog lanca, a farme na veliko su među najvjerovatnijim područjima koja bi mogla uzrokovati sljedeći virus.

Na događaju Compassion in World Farming u Londonu u maju 2023. godine, naučnici, legislatori i poljoprivrednici okupili su se kako bi razgovarali o izazovima u industriji i potencijalnim prijetnjama ljudskom zdravlju.

Među raspravljanim pitanjima bila je upotreba antibiotika u industrijskom uzgoju, što može dovesti do potencijalnih problema kada ljudi konzumiraju meso, piše finance.yahoo.com.

“Najveći dio otpornosti na antibiotike u ljudskoj medicini zapravo proizlazi iz ljudske upotrebe antibiotika”, rekao je naučni savjetnik Save Our Antibiotics Cóilín Nunan za Euronews.green. “Međutim, postoje jasni dokazi da upotreba antibiotika u stočarstvu također pridonosi, ne samo otpornosti na antibiotike kod farmskih životinja, već i infekcijama kod ljudi.”

S obzirom na to da se životinje drže u blizini jedne drugima na farmama na veliko, higijenski standardi su niski, a bolesti se lakše šire, se često koriste antibiotici.

Svjetska zdravstvena organizacija opisala je antimikrobnu rezistenciju (AMR) kao “tihu pandemiju” i jednu od deset najvećih globalnih prijetnji javnom zdravlju. Bakterijska AMR već se procjenjuje da godišnje ubija 1,3 miliona ljudi.

Ako se antibiotici prekomjerno koriste u poljoprivredi, to bi moglo utjecati na ljude više u prehrambenom lancu kako bakterije razvijaju otpornost na lijekove i množe se.

“Ako su neke od bakterija razvili otpornost, tada te bakterije nisu pogođene antibioticima i mogu nastaviti razmnožavati se, šireći se od osobe do osobe, ili od životinje do životinje, ili od životinje do čovjeka”, objasnio je Nunan.

Nunan je također opisao kako životinje hranjene antibioticima mogu završiti s otpornim bakterijama u crijevima kad se kolju, što može dovesti do potencijalnog onečišćenja lešinom. To se može proširiti na ljude prilikom rukovanja ili konzumiranja nedovoljno pečenog mesa.

Osim toga, otporne bakterije također mogu ući u prehrambeni sistem putem gnojiva od životinja koje se koristi za gnojenje usjeva.

Kontrola AMR-a ključna je, jer stručnjaci predviđaju da “do 2050. godine može prouzročiti do 10 miliona smrti godišnje”, prema Euronews.green.

Nunan je napomenuo da je bolja stočarska praksa, poput pružanja više prostora životinjama i poboljšanja higijene, ključna za sprječavanje širenja bolesti i, time, prekomjerne upotrebe antibiotika. Ali već postoje pozitivne promjene u poljoprivredi.

EU je zabranila sve oblike rutinske upotrebe antibiotika na farmama i upotrebu antibiotika kako bi se nadomjestile loše prakse u stočarstvu. U Velikoj Britaniji također bilježi se 55% smanjenje upotrebe antibiotika na farmama od 2014.

Potrošačke odluke poput kupovine odgovorno uzgojenog mesa također mogu napraviti razliku i odvratiti od jeftinih i intenzivnih metoda uzgoja koje dovode do bolesti životinja i potencijalnih problema kasnije u prehrambenom lancu.