Ajanović, inače po zanimanju advokat, BOSS je osnovao u novembru 1993. godine. Na izborima 1996. i 2006. bio je kandidat za člana Predsjedništva BiH.
U tri navrata bio je poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a pet mandata obnašao je dužnost vijećnika u Gradskom vijeću Tuzla.
Na izborima koji su iza nas nije uspio osvojiti mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (osvojio 9.841 glas), jer BOSS sa 17.481 glasom nije prešao cenzus od 3 posto.
U opširnom intervjuu za Bosnainfo, Ajanović obrazlaže zašto se zalaže za ponavljanje Općih izbora, otkriva zbog čega je podnio krivične prijave protiv članova CIK-a BiH, kritikuje preuranjene najave o formiranju vlasti, ali i najavljuje svoju pobjedu na narednim Lokalnim izborima za gradonačelnika Tuzle.
Gospodine Ajanoviću, jedan ste od (naj)glasnijih zagovornika obaveznog ponavljanja Općih izbora i adekvatnog sankcionisanja svih onih koji su na bilo koji način doprinijeli njihovoj neregularnosti. Koliko je uopšte realan ijedan od ta dva scenarija?
Ajanović: Nije bilo ni realno suprotstaviti se represivnim zdravstvenim mjerama u vrijeme kada je cijeli svijet bio spreman na prihvatanje svega što vlast naredi, razumljivo iz straha za vlastite živote, ali sam podigao glas i zahtijevao odgovore. To je ohrabrilo ljude, shvatili su da nisu sami i zajedno smo, uz moje pravno znanje advokata, dokazali pred Ustavnim sudom BiH da je na sceni bila apsolutna nedemokratska represija.
Dakle, ne smijemo razmišljati o tome da li je nešto realno ili ne. Mi moramo razmišljati o tome da li je nešto zakonito ili ne, pa ako nije zakonito i nije moralno mi moramo svim sredstvima braniti zakone i istinu. Tu se ne radi o realnosti, već o hrabrosti i upornosti, jer je to jedini način da očuvamo svoju domovinu od korupcije, kriminala i zla.
Moramo se protiv istog stalno boriti, a ne razmišljati možemo li se boriti i koliko efikasno jer tim razmišljanjem onda nikada nećemo poduzeti bilo šta bitno u cilju suprotstavljanja svemu lošem koje urušava naše društvo.
Uz dovoljnu podršku javnosti i uporno insistiranje, sve je moguće, ali neko mora pokrenuti taj val promjene i dosljednog provođenja zakona. Možda naša borba za očuvanje glasa građana i njihovo ustavno pravo da glasaju neće polučiti rezultate sutra ili za mjesec, ali krivične prijave ne zastarijevaju tako brzo, traje to godinama, a u konkretnom slučaju najmanje deset, što znači da mnogi neće mirno spavati još dugo.
Na izborima koji su iza nas nije se desilo ništa bitno drugačije od onog čemu smo imali priliku svjedočiti na prethodnim izbornim ciklusima, bilo da je riječ o izbornoj krađi, prevarama ili drugim nepravilnostima, ali i bilo da se radi o ogromnom broju nevažećih glasačkih listića. Čini se da nam se historija ponavlja…
Ajanović: Da li se ponavlja historija ili mi građani nismo dovoljno učinili da spriječimo lopove sa vlasti da ponovno ukradu našu volju i odlučuju o našim sudbinama? Moramo razumski razmišljati i djelovati, u našem društvu vlada velika apatija i manjak građanskog aktivizma koji će glasno reći dosta.
Ali budimo se, protekle dvije godine sam primio ogroman broj poruka i poziva u toku borbe protiv terora brige vlasti za naše zdravlje, vidio se i razgovarao sa ljudima iz cijelog svijeta. Dakle, budi se svijest o važnosti borbe za vlastita prava. Pokret je krenuo i nastavit će se, ujedinio je sve narode u BiH, shvatili su da dijele iste probleme i da je vrijeme to zaustaviti.
Ali činjenica je, na nama samima je da li želimo bolje društvo ili ne, da li želimo spriječiti zlo ili ne, da li ćemo se odlučiti odupiranju krađe naše izborne volje ili ne, i niko izvana to neće riješiti za nas, već mi sami.
U svojim istupima nemate milosti ni prema Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, ali ni prema članovima biračkih odbora i lokalnih izbornih komisija. Protiv njih ste podnijeli krivične prijave, optužujući ih da su počinili krivično djelo izborna prevara. Možete li nam to malo detaljnije obrazložiti i smatrate li da će u konačnici iko krivično odgovarati?
Ajanović: Krivične prijave koje sam podnio odnose se ne samo na članove Centralne izborne komisije BiH koji nisu po saznanju o krivičnim djelima podnijeli krivične prijave, iako im je to službena obaveza, ne samo protiv članova biračkih odbora i lokalnih izbornih komisija, nego i protiv tužilaca koji su bili dužni postupati po tim krivičnim prijavama prije izbora i u cilju sprječavanja izvršenja krivičnih djela tražiti od sudova određenje posebnih istražnih radnji postavljanja prislušnih uređaja na biračkim mjestima.
Neću odustati u borbi za krivično procesuiranje svih koji su krali glasove ili im to omogućili. Javnost već godinama svjedoči zloupotrebi biračkih odbora, koji se koriste za pokušaj ili izvršenje krivotvorenja izbornih rezultata kroz uskraćivanje prava posmatranja izbora, odsustvovanja pojedinih članova biračkih odbora prilikom brojanja glasova, te kroz brisanje glasova, netačno brojanje, poništavanje glasačkih listova, uskraćivanje informacija o članovima biračkog odbora, utjecanja na glasače i slično.
Na ove nepravilnosti svi mediji u BiH upozoravaju godinama, a posljednjih nekoliko godina na ove nepravilnosti upozoravaju i nevladine organizacije koje prate stanje integriteta izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Tako je Koalicija “Pod lupom”, koju čini pet nevladinih organizacija iz cijele BiH koje djeluju kao posmatrači na izborima, sastavila pregled propusta u radu biračkih odbora i zabilježenih nepravilnosti na biračkim mjestima na izborni dan 2018. godine, dokument koji na 253 stranice konkretno navodi koji su se propusti dešavali i na tačno kojim biračkim mjestima, a ova koalicija već nekoliko godina prati realno stanje na terenu i upozorava na propuste.
Upravo zbog manipulacija sa članovima biračkih odbora i procesa koje ovaj organ sprovodi, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt donio je Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH u tehničkom dijelu, a kojom se pooštravaju kazne zbog manipulacija u vezi sa biračkim odborima, što dodatno potvrđuje stav da je mjesto najvećeg narušavanja izbornog integriteta upravo u manipulacijama sa biračkim odborima.
Međutim, to nije bilo dovoljno, moralo se konkretno preventivno djelovati. Zbog toga sam javno upozorio da postoji namjera lica organizovanih kao kriminalna grupa da i za Opće izbore 2022. godine počine krivično djelo izborne prevare, uskraćivanja biračkog prava, povrede slobode opredjeljenja birača Krivičnog zakona BiH, a u vezi sa krivičnom djelom organizovanog kriminala kako bi ishodovali pobjedu političkog subjekta za kojeg vrše izborne prevare. Tužilaštva su opet zakazala u zaštiti građana.
U julu ove godine visoki predstavnik Christian Schmidt najavio je momentalne oštre kazne za sve one koji budu umiješani u izborne prevare i nepravilnosti. Za sada još niko nije sankcionisan. Tri dana nakon izbora Schmidt je ustvrdio da je na izborima bilo manjih nepravilnosti. A upravo ovih dana u Zetri se odvija ponovno brojanje glasova za predsjednika RS. Kako sve to komentarišete?
Ajanović: Bolje je poništiti izbore i donijeti odluku da ostaju na vlasti dosadašnji organi do ponavljanja izbora, pa makar to bilo i spajanje sa lokalnim izborima, nego legitimizirati brutalne izborne krađe. Gotovo pola miliona nevažećih listića nije manja nepravilnost, a manja nepravilnost nisu ni izjave predstavnika CIK-a BiH Suada Arnautovića i Irene Hadžiabdić u kojima su naveli informacije o brojnim nezakonitostima u proteklom izbornom procesu, a koje po svojoj naravi imaju obilježlja krivičnog djela Izborna prevara.
Izborni proces je kompromitovan i izborni rezultati su nezakoniti kao posljedica toga te se izbori moraju poništiti i ponoviti. Ako to visokom predstavniku nije jasno ili se pravi da mu nije jasno, onda CIK BiH kao institucija mora djelovati prema njemu i ukazati na to, naročito nakon izjava predsjednika CIK-a Suada Arnautovića koji je u javnost iznio informacije da je CIK predlagao elektronsko glasanje i skeniranje glasova, ali da je vlast nezainteresovana za to.
Dakle, imamo institucije koje, valjda, žele spriječiti izborne prevare, ali imamo i vlast koja to sprječava. S obzirom da BiH ima jedinstvenu poziciju u svijetu, da ima OHR kao organ koji može i vlastima narediti i donijeti nove propise kada god to hoće, pa i u pola noći, apelujem predstavnicima CIK-a da reaguju kod visokog predstavnika i traže da OHR nametne propise kojima se uvodi elektronsko glasanje i skeniranje glasačkih listova.
To podrazumijeva i zatvorene izborne liste, kako bi glasački list, koji je sada ogroman, zaista bio glasački listić i na kojem bi se nalazili samo nazivi političkih stranka, a kandidatske liste bi bile deponove u CIK BiH, što bi omogućilo nabavku ili iznajmljivanje skenera za glasačke listiće da bi se odmah nakon glasanja glasački list skenirao i, bez mogućnosti mijenjanja volje građana, rezultate bi imali najkasnije sat vremena nakon održanih izbora.
Najavili ste da ćete za nekoliko dana objaviti analizu Općih izbora 2022. koja će šokirati bh. javnost. Možete li za Bosnainfo otkriti barem neke od detalja iz te analize?
Ajanović: Za sada pozivam javnost da prati moje službene kanale i kanale BOSS-a kako bi saznali više informacija i o toj najavi. Zbog prirode i obimnosti našeg istraživanja koje se provodi u saradnji sa Narodnim kriznim štabom BiH, ne mogu otkriti više detalja, ali radi se o informacijama i materijalu koji će dokazati kontinuirano provođenje izbornih manipulacija u kojima učestvuje i CIK BiH te državne institucije koje su pod utjecajem vlasti.
Svjedoci smo da se već uveliko govori o postizbornim kombinatorikama i matematikama, iako CIK BiH još uvijek nije ni izbrojao sve glasačke listiće, a da ne govorimo o tome da smo i dalje daleko od proglašenja konačnih rezultata. Nije li u ovom trenutku preuranjena priča o koalicijama i formiranju vlasti?
Ajanović: Itekako. A ne samo da je preuranjena, nego je to i licemjerno politikanstvo, pola miliona nevažećih glasova je utvrđeno od nešto više od milion i po izašlih birača, a sa druge strane već se dijeli izborni plijen.
Izjave predstavnika stranaka u vlasti i tzv. opozicije da se analiziraju izborne nepravilnosti bez konkretnih djelovanja prema CIK-u BiH, dok sa druge strane otvoreno dogovaraju moguće koalicije i što hitnije formiranje vlasti, pokazuju licemjernost u izražavanju lažne zabrinutosti za izborni legitimitet i stvaranje iluzije borbe protiv izbornih prevara u cilju obmane građana i namjere legitimiziranja izborne krađe.
Ta namjera formiranja vlasti na osnovu lažnih izbornih rezultata ukazuje na otvorenu sumnju koje su političke stranke nalogodavci izbornih prevara, i njima očito odgovara izborni rezultat jer znaju da u pola miliona nevažećih listova nema glasova za njih.
Stiče se dojam da ama baš nikome u ovoj zemlji nije jasno kako će biti implementirani izborni rezultati u Federaciji BiH, pa čak ni samom visokom predstavniku, koji je u toku izborne noći nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH? Je li Vama?
Ajanović: Kada su 2002. godine od strane Wolfganga Petritscha, te 2003. i 2005. godine od strane Paddyja Ashdowna vršene izmjene Ustava FBiH, niko od izabranih zvaničnika nije se suprotstavio tim odlukama, osim mene.
Dopuštanjem ranijim visokim predstavnicima da mijenjaju Ustav FBiH faktički je legitimisan modus operandi, odnosno “dosadašnji način djelovanja” visokih predstavnika u BiH iz kojeg Schmidt koristi pravo na izmjenu ne samo Izbornog zakona BiH, nego i Ustava FBiH.
Nerad vlasti i tzv. opozicije doveo nas je do toga da visoki predstavnik odlučuje o nama i sada se pojedini kao bune što je on poduzeo određene korake, a smatram da su se dogovorili da se donese ovakva odluka. To dokazuje i Schmidtova neskrivena ljutnja kada je te političare koji su učestvovali u pregovorima oko izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH nazvao – smećem i prevarantima.
Odgovornost nije na njemu već na nama, jer bh. političari nisu uradili što je trebalo kada je trebalo, a posebno su odgovorne tzv. probosanske stranke koje su saučestvovale u obezbjeđenju uslova za donošenje ovakvih odluka visokog predstavnika, bez obzira da li se radilo o saučesništvu i dogovorenom prijedlogu ili nesposobnosti da odlučuju o vitalnim državnim interesima u vrijeme kada se o tome mora odlučivati.
Što se tiče implementacije, Ustavni sud BiH će odlučiti da li može poništiti odluku visokog predstavnika, a s obzirom na dosadašnju praksu djelovanja OHR-a i prethodna odobrenja političkih stranaka prilikom izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH i svih drugih zakona, smatram da Ustavni sud BiH nema pravnog osnova da proglasi neustavnim ni ove odluke visokog predstavnika. Ostaje da vidimo kako će CIK BiH svojim aktima normirati implementaciju, a što će sigurno biti predmet novih rasprava.
Najavili ste se kandidovati za gradonačelnika Tuzle, da ste bili najaktivniji vijećnik, sa preko 20 godina rada i 30 godina borbe za ljudska prava i pravdu. Imate li protukandidata?
Ajanović: Da li je Vama ili bilo kome drugom poznato bilo koje drugo političko ime koje bi moglo biti vezano za dugogodišnje kontinuirano učešće u političkom životu Tuzle? Znam, ne znate, jer i nema takvog.
Evidentno se gradio kult ličnosti jednog čovjeka u privatizovanom gradu i zbog toga ni aktuelna tuzlanska vlast nema nikoga za koga bi Tuzla znala da može biti gradonačelnik. Svima u Tuzli je poznato moje učešće u političkom životu grada, možda nekim ne da je počelo još 1990. godine na prvim višestranačkim izborima kada sam bio u predsjedništvu vladajuće stranke koju sam napustio kada su se odrekli antifašizma i predali SDA.
Faktički duže egzistiram u političkom životu Grada Tuzla nego Jasmin Imamović. Moje djelovanje preko 20 godina u Gradskom vijeću Tuzla je bez bilo kakve kompromitacije.
Ne postoji bilo šta da sam uradio nezakonito ili što nije trebalo ili da nisam uradio što je trebalo. Čak sam od strane ostalih vijećnika prozivan što svake sjednice govorim 80% u odnosu na sve ostale vijećnike, a i to, između ostalog, dokazuje da nemam kvalitetnog protukandidata u Tuzli.
U kampanji za gradonačelnika građane ću podsjetiti samo na dio onoga šta sam uradio proteklih 20 godina, a samo dio iz razloga što je nemoguće prezentirati sve ono što se događalo na svakoj sjednici Gradskog vijeća Tuzla, gdje sam učestvovao aktivno u svakoj tački, pa i na način da sam ili inicijator tačke ili predlagač, nekada i sa 29 tačaka za jednu sjednicu, koje su znale trajati od devet sati ujutro do četiri sata ujutro narednog dana, davajući konkretne prijedloge, kritike i rješenja za svaku tačku dnevnog reda, i tako preko 20 godina.
Čak je moja inicijativa da Tuzla dobije status grada, a kao vijećnik inicirao sam brojne prijedloge prema višim nivoima vlasti kojima su zaštićena prava građana u cijeloj državi, kao što je, recimo, usvojeno finansiranje liječenja djece koja se ne mogu liječiti u BiH.
Građanima će biti prezentirani i brojni prijedlozi kako na efikasan način Tuzla može biti primjer za cijelu Bosnu i Hercegovinu pozitivnog, pravednog i humanog odnosa vlasti prema građanima, a posebno sa aspekta zaštite ljudskih prava svih, gdje također nemam protukandidata i to je nesporno, bar u protekle dvije godine kada su brutalno kršena ljudska prava – niko od političara ni iz Tuzle niti iz BiH nije stao u odbranu građana, a uspio sam bez bilo kakve vlasti zaustaviti sve vlasti u BiH i obezbijediti slobodu za sve.